Mladen Zirojević: Boriću se da proces izbora u Komori vratim na početak

Željka Domazet
Mladen Zirojević: Boriću se da proces izbora u Komori vratim na početak

Cijeli proces izbora organa Spoljnotrgovinske komore BiH izvršen je na nelegalan način i dok god sam na ovoj funkciji, boriću se da se taj proces poništi i vrati na početak.

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević.

- U namjeri da stvari u Komori vratimo u zakonske okvire, na šta Ministarstvo ima pravo, jer je po zakonu implementator Zakona o spoljnotrgovinskoj komori, Savjetu ministara BiH upućena je Informacija o aktuelnom stanju u Komori. Na osnovu ove informacije formirana je radna grupa koja ispituje javna ovlašćenja koja su od strane organa uprave BiH prenesena na Spoljnotrgovinsku komoru. Radna grupa treba da predloži i rješenja za dalje funkcionisanje Komore - rekao je Zirojević.

* GLAS: Spoljnotrgovinsku komoru BiH tokom posljednjih izbora novog rukovodstva potresala su proceduralna iskakanja iz zakonskih okvira.

ZIROJEVIĆ: O nepravilnostima u radu Spoljnotrgovinske komore BiH Ministarstvo je obaviješteno pismenim putem u maju, prilikom utvrđivanja postupka izbora novog saziva Skupštine Komore. I pored pokušaja Ministarstva da vrati izborni proces u legalne okvire, zakazivanjem sastanka i upućivanjem dopisa, osnivačka skupština Komore ipak je održana, bez znanja i prisustva aktuelnog saziva Skupštine Komore. Na takav način formirana Skupština izabrala je i rukovodstvo koje se sada predstavlja za legalno izabrane organe.

U namjeri da stvari u Komori vratimo u zakonske okvire, na šta Ministarstvo ima pravo, jer je po zakonu implementator Zakona o spoljnotrgovinskoj komori, Savjetu ministara BiH upućena je Informacija o aktuelnom stanju u Komori. Na osnovu ove informacije, Savjet ministara BiH je na naš prijedlog formirao radnu grupu čiji je zadatak da izvrši analizu svih javnih ovlašćenja koja su od strane organa uprave BiH prenesena na Spoljnotrgovinsku komoru, te da se na osnovu ove analize daju prijedlozi koji će riješiti dalje funkcionisanje Komore.

* GLAS: Da li su izabrani organi i rukovodstvo Komore u ovom trenutku legalni i legitimni?

ZIROJEVIĆ: Smatram da je cijeli proces izbora organa Komore izvršen na nelegalan način i dok god sam na ovoj funkciji, boriću se da se taj proces poništi i vrati na početak.

* GLAS: Kakva je spoljnotrgovinska razmjena BiH u ovoj godini? Šta planirate da uradite kada je u pitanju smanjenje deficita u trgovini sa inostranstvom?

ZIROJEVIĆ: Spoljnotrgovinska razmjena BiH u prethodne dvije godine bilježi pozitivne trendove. U prvoj polovini 2010. godine zabilježen je rast vrijednosti izvoza od preko 30 odsto, dok je uvoz u istom periodu povećan za 4,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 54,26 odsto, što je za blizu 12 odsto više nego u istom periodu 2009. godine. Posmatrano po regionima, najveća vrijednost trgovine ostvarena je sa zemljama Evropske unije, te sa zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih šest mjeseci 2010. godine sa ova dva regiona daleko je veća od pokrivenosti na nivou ukupne razmjene.

U idućem periodu prioritet će biti jačanje veza sa poslovnom zajednicom, te iznalaženje novih ili obnavljanje starih tržišta za domaće proizvode.

* GLAS: Da li BiH dosljedno primjenjuje sve odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU? Koristi li se dovoljno mogućnost zaštite domaće proizvodnje, a da se ne ugrozi ovaj sporazum?

ZIROJEVIĆ: Trgovinski dio Sporazuma se sprovodi bez većih problema i to je konstatovala i Evropska komisija. Naravno, to ne znači da je posao završen, već samo da je dosadašnji tok sprovođenja u skladu sa ugovorenim odredbama. Pred BiH su brojne obaveze na kojima se mora raditi i Evropska komisija budno prati razvoj događaja i eventualni napredak. Svaka potencijalna mjera zaštite koja nije u skladu sa propisanim uslovima i pravilima nije, niti će biti  prihvatljiva po Sporazumu.

Ekonomija

* GLAS: Kako ocjenjujete situaciju u BiH kada je riječ o oblasti koju pokriva Ministarstvo spoljne trgovine? Šta bi se još moglo uraditi da bi BiH mogla brže da korača ka EU?

ZIROJEVIĆ: Osim saradnje svih organa vlasti koji se bave ekonomijom, BiH je potrebna snažna privreda, te proizvodnja u realnom sektoru. Trebaju nam snažna mala i srednja preduzeća, nove i napredne tehnologije u sektoru privrede, jak tercijarni sektor privrede i ono što je veoma značajno, potreban je snažan priliv stranog kapitala. A da bi se sa ekonomske strane primakli EU, trebalo bi više da se bavimo ekonomskom problematikom. Mislim da je premijer Republike Srpske Milorad Dodik predlagao, a ja podržavam, da BiH treba moratorijum na političke teme na bar deset godina, a još otvorenija rasprava o ekonomiji i ekonomskim pitanjima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana