Toplija i vlažnija Evropa suočena s egzotičnim bolestima
Zbog klimatskih promjena na evropskom kontinentu bi se mogao povećati rizik od pojava bolesti koje šire komarci i krpelji, upozoravaju infektolozi.
Širenje komaraca već je uzrokovalo pojavu denga groznice u Francuskoj i Hrvatskoj (slučajevi na Pelješcu iz 2010.), malariju u Grčkoj, groznicu Zapadnog Nila u nekoliko zemalja jugoistočne Evrope i virusa chikungunye u Italiji i Francuskoj.
"Sredozemna Evropa sada je djelimično i tropska regija gdje se tigrasti komarac već udomaćio", rekao je Đovani Reca, direktor Odjela za zarazne bolesti pri Institutu za javno zdravlje u Rimu.
On je zajedno s profesorom Janom Semenzom iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) autor izvještaja o mogućem širenju takvih bolesti kontinentom.
"Agencije za javno zdravlje moraju unaprijediti nadzor, na primjer putem sistema ranog upozoravanja i povećati svjesnost potencijalnih rizika među zdravstvenim radnicima i u opštoj javnosti", rekao je Semenza, prenosi Al Jazeera Balkans.
Ranije je širenje denge bilo ograničeno na tropska i suptropska područja jer su niske temperature ubijale larve i jajašca komaraca, kažu maučnici.
"Klimatske promjene, međutim, nisu jedini faktor širenja transmisivnih zaraznih bolesti Evropom", upozorava Semenza.
Tome pridonose globalizacija i urbanizacija, naglasio je.
U dijelovima sjeverne Evrope, pak, u porastu su encefalitis i lajmska borelioza, bolesti koje šire zaraženi krpelji.
Toplije zime i rana vruća ljeta mogli bi u budućnosti pogodovati porastu broja krpelja, kažu stručnjaci.
Godišnje se u EU u prosjeku zabilježi 65.000 slučajeva lajmske borelioze.
Teško je predvidjeti koliko će se širiti transmisivne zarazne bolesti u budućnosti jer to zavisi od nekoliko faktora, od porasta temperatura, međunarodnih putovanja i prilagođavanju klimatskim promjenama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
