Karlovac: Umijeće opstanka u gradu na četiri rijeke VIDEO

ELTA TV
Karlovac: Umijeće opstanka u gradu na četiri rijeke VIDEO

Karlovac. Grad smješten na raskrsnici puteva. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu Habsburškom. Osnovan je 13 jula 1579 godine, kao glavna utvrda Vojne krajine. Ostaće upamćeno da su ga Turci opsjedali čak sedam puta, ali ga nikada nisu zauzeli.

  Grad je to na četiri rijeke, stoga je bio važan i trgovački centar. Karlovac je bio je pod vojnom upravom  sve do 1776 godine kada ga carica Marija Tereza proglašava slobodnim kraljevskim gradom.  Naš najveći naučnik, Nikola Tesla živio je i školovao se u Karlovcu. Pohađao je Carsku i kraljevsku veliku realku  današnja karlovačku Gimnaziju. Svojom ljepotom posebno imponuje Pravoslavni hram Svetog Nikole, izgrađen davne 1785. Godine, u čijoj neposrednoj blizini se nalazi sjedište eparhije. Upravo tu počinje priča o Srbima na ovim prostorima,  i velelepnom  hramu koji nije srušen ni u Drugom svjetskom ratu, reče vladika Gerasim, episkop Gornjokarlovački.

“Ipak, na žalost, porušen je 1993. godine. Obnovljen je naporima Republike Hrvatska. Pored hrama sada se nalaze i eparhijski objekti i ovdje je danas sjedište same eparhije.  Što se tiče našeg naroda, Srba ovdje ipak ima, to su većinom stanovnici koji su ostali ovdje, malo je bilo povratka, a većinom je ovdje danas  starije stanovništvo. Oni žive uglavnom od penzija, dok su, zahvaljujući činjenici da je Hrvatska u Evropskoj uniji, mladi uglavnom krenuli ka zapadu.  Odlaze podjednako sa ovog prostora i Srbi i Hrvati. To zabrinjava!” zbori vladika Gerasim. Podsjeća da je saradnja sa predstavnicima Srba na Karlovačkom području dosta dobra, te da oni čine sve što mogu da bi Srbima ovdje bilo bolje. Na pitanje šta država Srbija može uraditi kako bi se popravio položaj Srba na Karlovačkom području vladika Gerasim reče da bi država Srbija najprije trebala pomoći sama sebi dodajući:

“Bitno je i značajno da se Srbija interesuje za nas, da ju zanima kako nam je ovdje i kako živimo. Ovdje je u februaru mjesecu prošle godine boravio i predsjednik Republike Srbije. Gospodin Vučić je posjetio tada Vrginmost, u Karlovačkoj eparhiji, pa je epilog te posjete gradnja pravoslavnog hrama upravo u ovom mjestu”, zbori vladika Gerasim.

Saradnja sa predstavnicima Hrvata na Karlovačkom području je na zadovoljavajućem nivou, dodaje vladika Gerasim. Isto tako i sa Katoličkom crkvom. Ipak povratak oduzete crkvene imovine ide dosta sporo. Tim procesom nismo zadovoljni, zbori vladika Gerasim.

Osim Crkve, Srbe na Karlovačkom području okuplja i SKD Prosvjeta. Pododbor Karlovac. Smješteni su upravo u objektu kojim gazduje Srpska pravoslavna crkva. Ubrajaju se među tri najaktivnija podobora SKD prosvjeta u Hrvatskoj.  Prosvjeta je ta koja okuplja, ta koja čuva tradiciju, kulturu i običaje Srba na Karlovačkom području, veli prvi čovjek karlovačke Prosvjete Milan Lapčić. Srbi se na ovom prostoru trude otrgnuti svoju kulturu od zaborava. Trude se sačuvati svoj identitet. To nije uvijek bilo lako, kaže naš sagovornik. Pogotovo je bilo teško tokom ratnih i prvih poratnih godina, kaže Lapčić napominjući da Srbi danas u Karlovcu dijele sudbinu većinskog hrvatskog stanovništva. Uglavnom rade u tvornici oružja u ovom gradu. Srbi, na žalost, ni ovdje  nisu dovoljno zastupljeni u organima lokalne vlasti.  

Nekada je na Karlovačkom području živjelo gotovo 15 hiljada Srba. Danas čak tri puta manje.  I povratak je zatajio, veli Milan Lapčić.  U rodni Karlovac, s vremena na vrijeme dođe Stanko Smoljanović.  Grad je to u kojem je odrastao. Školu završio.  Prve novinarske korake napravio je u Radio Karlovcu. I on nam reče da se u ovom prelijepom gradu  nekada živjelo puno veselije.  

“Grad je nekada bio prepun. Danas to nije tako. Nekada je samo u srednjoj školi bilo odjeljenja od a do s. Puno đaka. Srednje škole su specifične bile zato što je ovdje bila Jugoturbina. Šumarska škola je bila jedina u ovom dijelu Hrvatske i BiH. I danas srećem ljude koji su završili Karlovačku šumarsku školu.” kaže Smoljanović napominjući da mu je vazduh i danas najljepši upravo u Karlovcu. 

I tako je to u Karlovcu danas.  Da može bolje – može, rekoše nam svi , da je ovo realnost jeste. Da se nešto mijenati mora kako bi se stanovništvo kako srpsko tako i hrvatsko zadržalo na rodnoj grudi – mora. U protivnom, neki drugi Putokazi i jedne i druge odvešće na neko treće mjesto. Daleko od rodnog grada na četiri rijeke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana