Gromiželj - staniše rijetkih životinja i biljaka

RTRS
Gromiželj - staniše rijetkih životinja i biljaka

Prije osam godina u močvari Gromiželj u Velinom Selu kod Bijeljine, mještanin Žarko Vikić pronašao je u svijetu rijetki primjerak ribice Umbra crameri, u narodu poznatije kao "mrguda".

U međuvremenu, nadležne institucije su nakon ispitivanja otkrile više desetina rijetkih životinjskih i biljnih vrsta, proglašeni su određeni stepeni zaštite, da bi početkom ove godine Gromiželj konačno dobio status zaštićenog staništa.


Vlada Srpske je na prijedlog Republičkog Zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa, Gromiželj proglasila zaštićenim staništem i to je trenutno jedino područje sa takvim statusom u Srpskoj. Takva odluka donesena je, prije svega, zbog pronalska ribice Umbre crameri, stare oko 450 miliona godina.

Dejan Radošević, Zavod za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa Srpske, kaže da su otkrili zaista zanimljive rezultate, jer su otkrili i prvi nalaz močvarne koprive, prvi na teritoriji BiH. A, tu su i razne vrste ptica - purpruprna čaplja, eja močvarica, crna roda...

Predsjednik Skupštine Udruženja građana "Gromiželj" Dragoljub Timić nada se da će na ovom prostoru biti rezervat prirode, kao što je npr. Zasavica u susjednoj Srbiji. 

Upravljanje staništem dodijeljeno je Udruženju građana "Gromiželj", čiji je predsjednik Žarko Vikić prije osam godina otkrio ugroženu vrstu ribice. On je sa profesorom biologom Milenkom Ćurčićem godinama radio na zaštiti područja koje bi trebalo postati mjesto izazova za učenike, studente, naučnike, turiste i ostale.

Radošević ističe da su pronađene i biljne ugrožene vrste - bijeli lokvanj, rebratica, močvarna paprat... 

Obaveza upravljača zaštićenim staništem Gromiželj je da izradi program i plan upravljanja. Uređenje prilaza, postavljanje obavještenja i formiranje čuvarske službe su prvi koraci. Ovo mjesto, u turističkom smislu, moglo bi postati slično Zasavici u Srbiji.

Timić poziva gradsku upravu da se više angažuje na očuvanju ovog lokaliteta, a sugrađane da ne bacaju smeće i stvaraju divlje deponije.

Finansiranje zaštićenog područja je po zakonu predviđeno iz budžeta Srpske i budžeta lokalne samouprave. 

U zaštiti jedinstvene flore i faune u Gromiželju mogli bi pomoći i mještani koji su vlasnici zamljišta na ovoj lokaciji. Proglašenjem zaštićenog staništa privatno zemljište neće promijeniti status, ali ovakve ružne slike (smeće, deponije, flaše) morale bi postati prošlost značajnijim angažmanom svih koji žive na ovom području.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana