Vijek od ubistva Romanovih: Zašto Srbija slavi cara Nikolaja Drugog

B92, BBC
Vijek od ubistva Romanovih: Zašto Srbija slavi cara Nikolaja Drugog

Za posljednjeg ruskog cara vezuju se najveće prosrpske izjave, ali i neke neistine.

 “Nećete mi zamjeriti, gospodo, što sam, prije svega, Rus. Ali vas uvjeravam da sam odmah poslije toga Srbin i da su mi najdraži interesi srpskog naroda.”


Ovako se srpskom diplomati, navodno, obratio car Nikolaj Drugi u proljeće 1915. godine. Tri godine kasnije, a sada prije čitav vijek, brutalno je ubijen.

Ovo je jedna od najčešće citiranih rečenica kada se o ruskom caru govori kao “najvećem srpskom prijatelju”.

Nikolaj Drugi je, kažu, Srbiju zaštitio u Velikom ratu, ali tako i vratio Rusiju na spisak svjetskih sila.

Istoričari objašnjavaju da je za posljednjeg Romanova vezan i veliki broj anegdota i naracija. Jedna od njih i da je telegramom zapretio Britancima ako ne pomognu Srbima u Albaniji.

“Prvo Rus, a odmah zatim Srbin”

Car Nikolaj Drugi mobilisao je svoju vojsku nakon što je 1914. godine Austrougarska objavila rat Srbiji. Ova odluka se u istoriji tumači kao stajanje na stranu Srbije, uprkos uticaju velike Austrougarske. Posljednji ruski car je potom, tokom rata, slao pomoć i municiju u Srbiju.

Istorijski zapisi svjedoče o susretu tadašnjeg ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Sazonova i srpskog lingviste i diplomate Aleksandra Belića, u proljeće 1915. godine.

Tada je Sazanov prenio Beliću stavove cara Nikolaja da je “prvo Rus, a odmah zatim i Srbin”, ali i da će “zasluge Srbije biti stostruko nagrađene”.

Romanov je još dodao o Srbiji: “Poslije rata ona će biti nekoliko puta veća nego što je danas.”

Ultimatum Britaniji - povlačenje ako ne pomognu Srbima

Ljubav Srba prema carskoj Rusiji nastala je upravo zbog vjerovanja da je ona zaštitnik srpskih interesa, kaže istoričar Predrag Marković.

Među istoričarima je popularna i priča da je posljednji ruski car toliko voleo malu balkansku zemlju da je telegramom zapretio Britancima da će se povući iz Prvog svjetskog rata.

Ultimatum je glasio - povlačenje, ako se ne pomogne Srbima koji su se povlačili preko Albanije.

“Ta apokritična priča o telegramu Britancima nije tačna”, objašnjava Marković.

“Osim što telegram nikada nije ponađen, takav tekst ne bi bio u duhu tadašnje diplomatske vojne prepiske”.

Podrška: Ljubav ili potvrđivanje na Balkanu

Više od vijeka kasnije istoričari ne mogu da se slože zašto je Nikolaj Drugi te 1914. stao na stranu Srbije.

Jedno od mišljenja jeste da je carska Rusija bila mnogo više naklonjena Srbiji i da je u rat upravo ušla da bi je zaštitila.

“Carska Rusija je bila najdoslijedniji zaštitnik srpskog naroda”, tvrdi Marković.

Dubravka Stojanović, profesor na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, kaže da je Velikom ratu prethodila - neuspješna politika Nikolaja Drugog.

“Govori se o velikoj pomoći Rusije Srbiji, ali i ona sama je bila jako slaba”, tvrdi Stojanović.

“Nikolaj Drugi je morao da bude strateg jer je Rusija diplomatski decenijama gubila bitke, a Balkan je prostor na kome se uvijek potvrđivala kao velika sila.”

Spomenici i ulice Rusima u Beogradu za šest godina:

  • 2017. - Ulica u centru Beograda nazvana je po ruskom diplomati Nikolaju Hartvigu, poslaniku na srpskom dvoru od kraja Aneksione krize 1909. do jula 1914.
  • 2014. - Podignut spomenik caru Nikolaju Drugom u Beogradu, povodom obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata.
  • 2012. - Odlukom Skupštine Beograda, Ruski nekropolj postao memorijalni spomenik palim ruskim borcima u Prvom svjetskom ratu. Nekropolj je na Novom groblju u Beogradu podignut još 1935. godine, ali je tek 2012. dobio status spomenika od “istorijskog i memorijalnog značaja”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana