Od SFRJ ni 29. novembar – gdje smo danas

Dan Republike SFRJ, 29. novembar, je obilježavao godišnjicu Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943, kada su predstavnici partizanog pokreta otpora proglasili federalno uređenje Jugoslavije i ustavotvornu skupštinu FNRJ 29. novembra 1945.

Praznik nije preživeo raspad SFRJ ni u jednoj republici nekadašnje zajedničke države, osim u Srbiji, gdje je ukinut tek 2002. godine odlukom Vijeća građana Savezne skupštine SRJ. Crna Gora je “odustala” od zvaničnog praznovanja nekoliko godina ranije.

Danas, nijedna od nekadašnjih država članica ni ne pominje praznik “pokojne” zajedničke republike već je svaka okrenuta svojim unutrašnjim i/ili međususedskim problemima i poteškoćama.

Srbija, najveća eks-ju država sa dvije autonomne pokrajine, trenutno je okupirana krizom u svojoj južnoj pokrajini. Kosovo i Metohija postalo je decenijska “rak rana” za koju, čini se, lijek još uvijek nije pronađen. Višegodišnji dijalog koji Beograd i Priština vode u Briselu uz posredsvo EU nije još uvijek urodio plodom, a nedavni događaji na Kosmetu, prema mišljenju mnogih, kočnice su napredka.

Tenzije na KiM, upadi kosovskih specijalnih jedinica i hapšenje Srba, povećanje taksi na robu iz Srbije, blokade puteva i administrativnih prelaza, privođenje direktora Kancelarije za KiM Marka Đurića, ubistvo Olivera Ivanovića…, daju dalekosežne posljedice koje zajedno sa drugim faktorima, mišljenje je mnogih, koče Srbiju na putu ka EU.

Dok je Srbija “u Kosovu do guše”, Makedonije takođe bije svoju višedecenijsku bitku. Makedonci ulažu velike napore kako bi okončali spor sa Grčkom oko imena.

Atina i Skoplje postigli su u julu sporazum o rešavanju spora oko imena, kojim se Makedonija preimenuje u Republika Sjeverna Makedonija, kako bi se razlikovala od grčke pokrajine Makedonije. Sporazum su pratili i još uvijek prate protesti građana sa obe strane.

Na referendum o imenu, članstvu u EU i NATO izašlo nešto više od trećine građana Makedonije i gotovo svi glasali “za”, ali taj rezultat različito je protumačen od strane makedonskog predsjednika i premijera.

Predsjednik Makedonije odbio je da potpiše istorijski dogovor sa Grčkom o promjeni imena države i rekao da je on protivustavan.

Skupština Makedonije dvotrećinskom većinom od 80 glasova u dva odvojena glasanja usvojila je odluku za pristupanje ustavnim izmjenama.

Te promjene bi trebalo da omoguće promjenu imena u Republika Sjeverna Makedonija u skladu sa Sporazumom iz Prespe makedonskog premijera Zorana Zaeva i premijera Grčke Aleksisa Ciprasa.

Tim glasanjem završena je prva od ukupno tri faze u postupku za izmjenu Ustava.

Spor zbog imena Republika Makedonija razlog je zbog kojeg je Grčka gotovo 27 godina blokirala ulazak Makedonije u NATO I EU.

Inače, Makedonija je u Briselu zvanično otvorila pregovore o priključenju toj sjevernoatlantskoj alijansi.

Osim brige oko imena, Makedoniju ovih dana potresa i afera u vezi sa osuđenim bivšim premijerom Nikolom Gruevskim koji je prebjegao u Mađarsku.

I Crna Gora stoji pred vratima EU, ali ove godine je proslavila prvu godišnjicu članstva u NATO. Ipak, njeni problem sežu u daleku prošlost pa se tako ovih dana crnogorski parliament bavi proglašavanjem ništavnom Podgoričke skupštine baš na njenu 100. godišnjicu.

U rezoluciji o Podgoričkoj skupštini, koju su potpisala 42 poslanika vladajuće koalicije, kaže se da Podgorička skupština, održana 1918. godine, nije bila njena legalna institucija, niti je legitimno konstituisana na osnovu slobodno iskazane volje građana Crne Gore.

Navodi se da je nelegalnost Podgoričke skupštine, odnosno njena ustavna neprepoznatljivost i nezakonito konstituisanje, formalno-pravni osnov za ništavost svih njenih odluka.

Ocijenjuje se da je Podgorička skupština bila instrument kojim je izvršen državni udar.

Bosnu i Hercegovinu još uvijek drma postizborna groznica. Na izborima održanim u oktobru za članove Predsjedništva BiH izabrani su Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik.

Posljednji u nizu potresa odigrao se prije nekoliko dana kada je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik postavio zastavu Republike Srpske u Predsjedništvo BiH što je izazvalo brojne osude.

I BiH uporno kuca na vrata EU, ali prema posljednjoj izjavi predsjednica Političkog i bezbjednosnog odbora EU Sofie From-Emesberger, iduća godina je ključna za BiH.

“Slijedeća godina je ključna za integracijski put BiH u EU. Komisija će dati svoje mišljenje, a uzeće u obzir i formiranje vlasti”, kazala je ona.

Hrvatska i Slovenija, jedine su eks-Ju repulike, zasad, koje su članice Evropske unije, ali i njihov odnos opterećuju problem iz prošlosti.

Dok se Hrvatska bori sa “repovima ustaštva” uporedo “bije i bitku” sa Slovenijom oko Piranskog zaliva.

Neriješen višedecenijski bilateralni spor opterećuje odnose dvije zemlje, ali i Evropsku uniju.

EU je učestvovala u tome da se Hrvatska i Slovenija privole na arbitražu, arbitražni sud je odlučio da se Sloveniji dodjeli “veći dio decenijama spornog Piranskog zaliva kao i nesmetan prolaz do međunarodnih voda”, ali je Hrvatska još 2015. istupila iz arbitražnog postupka “nakon što je Slovenija značajno povredila pravila procesa”.

Slovenački premijer Marjan Šarec izjavio je da ne vidi mogućnost napretka u odnosima s Hrvatskom sve dok hrvatska vlada odbija da prihvati arbitražnu presudu, tako da tenzija ostaje “u vazduhu”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.