Kako je jedna žena od Ničea “napravila” desničara?

Agencije
Kako je jedna žena od Ničea “napravila” desničara?

Njemački filozof je okarakterisan kao pripadnik krajnje desnice, ali je on mrzio antisemitizam. Proteran je jer je pogrešno protumačen, tvrdi njegov biograf

Niče je poznat po izjavama “Bog je mrtav” i “Ne postoje činjenice samo interpretacije”, a obrađivao je i temu morala, razvivši pojam “natčovjeka”. O njemu postoje tri mita: da je bio krajnji desničar, da je bio mizoginist i da mu je nedostajao smisao za humor.

Gardijan je priču o ta tri mita otpočeo analizom desničarskih uticaja na Ničeov život.

Odrastajući u Bizmarkovom rajhu, mrzio je tri stvari: veliku državu, nacionalizam i antisemitizam.

“Njemačka, Njemačka iznad svega - to je kraj njemačke filozofije”, rekao je Niče, a navodno je i pričao kako bi upucao sve antisemite.

Njegova sestra imala je dijametralno suprotne stavove. Udala se za notornog antisemitu i agitatora (Niče odbio da ide na vjenčanje), a par je išao i u Paragvaj kako bi pronašao “novu Njemačku krv”. Kada je ta arijevska kolonija propala Elizabet se vratila u Njemačku, gdje je preuzela bratovu ulogu, prikupila sve svoje radove i osnovala “Ničeovu arhivu”.

Elizabet je tako postala pionir “fejk njuza”. Ona je objavila njegovu biografiju, a zatim stopirala objavljivanje njegove autobigrafske knjige “Ecce Homo”, dok iz nje nisu izbačeni nekomplementarni elementi slici koju je o Ničeu počela da stvara.

Ona je živjela do 1935. godine, što joj je omogućilo da 40 godina nakon Ničeove smrti manipuliše tekstovima, pismima i cjelokupnom njegovom literarnom zaostavštinom. Tako je “Ničeova arhiva” postala ispunjena ekstremno desničarskim tekstovima i agresivnim nacionalizmom.

Elizabet je bila i zaljubljenik u lik i djelo Benita Musolinija, a 1932. godine izborila je da Vajmarsko nacionalno pozorište izvodi predstavu koju je on napisao. Na premijeri predstave Adolf Hitler je poklonio veliki buket cveća Elizabet, a godinu dana kasnije, kao kancelar Njemačke, posetio je “Ničeovu arhivu”.

Hitler je vjerovao u sliku sebe kao lidera filozofa, ali postoje vjerovanja da nije čitao ni preterano cijenio Ničea. U njegovim bibliotekama nisu pronađena Ničeova djela, a film o nirnberškom ratu iz 1934. godine, sasvim slučajno je poneo naziv “Trijumf volje”. Hitler je kasnije naglasio da to nema veza sa ničeovom istoimenom knjigom, kao i da ga Ničeovo stvaralaštvo “ne pokreće”.

Drugi mit o Ničeu podrazumeva da je njemački filozof bio mizoginista, odnosno da je omalovažavao i mrzio žene na osnovu predrasuda.

Kako uhvatiti muža

Fridrih je rođen 1844. godine i išao je u jednu od najboljih škola, dok je Elizabeta išla na kurs o tome kako da uhvati muža, upravlja domaćinstvom i govori dovoljno francuskog kako bi bila elegantna. Ipak, brat je uputio u djela brojnih važnih autora, dao joj listu knjiga za čitanje i pokrenuo je da razmišlja o sebi kao o ravnopravnoj.

Kada je 1874. godine stavljeno na glasanje primanje žena na Univerzitet u Bazelu, Niče je, kao univerzitetski profesor biologije, bio među svega četiri osobe koje su glasale za. Dvije godine kasnije išao je u Italiju kako bi se sastao sa jednom od vodećih žena feminističkog pokreta tog doba. Još jednu godinu kasnije, podsticao je sestru i njene dve prijateljice da studiraju u Švajcarskoj, a obe Elizabetine prijateljice su kasnije stekle zvanje doktora u oblasti filozofije. Postoji i legenda da je Niče 1882. godine bio zaljubljen u ženu koja je kasnije očarala i Rilke i Frojda.

Autor teksta u Gardijanu piše i da ga je očarala Ničeova duhovitost u njegovim pismima koja je pročitao.

On je jako teško uspjevao da prenese svoju filozofiju u aforizme, ali je iza njega ostao veliki broj zanimljivih izjava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana