Željana Zovko, poslanik u Evropskom parlamentu: OHR mora položiti račune

Rekla je to u intervjuu za “Glas Srpske” poslanik u Evropskom parlamentu Željana Zovko, koja je na to mjesto došla preko liste Hrvatske demokratske zajednice, a na osnovu dogovora između HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH.

Zovko, koja je svojevremeno bila i ambasadorka BiH, zatražila je od Evropske komisije podatke o finansiranju Kancelarije visokog predstavnika, navodeći da je OHR-u u budžetskoj 2017/2018. godini dodijeljeno 5,328 miliona evra, od čega više od polovine iz Evropske unije.

- EU je najveći donator razvojne pomoći, zanimalo me kako se finansira Kancelarija visokog predstavnika, kao i da li postoje podaci na šta se troši novac, te koji su efekti. Riječ je o uobičajenim pitanjima i ne znam zašto nervoza - kazala je Zovko.

GLAS: Na šta mislite?

ZOVKO: Nervoza koja se mogla vidjeti od strane visokog predstavnika u odgovoru na moj potez, što me malo začudilo. Uobičajeno je da se daju podaci za šta se novac koristi i koji su učinci. Tražim obavještenje od Evropske komisije, a ne od OHR-a. Oni su dužni da polažu račune onima koji im daju sredstava.

GLAS: Da li su stigli izvještaji o rashodima OHR-a?

ZOVKO: Ne. Zahtjev je otišao prije nekoliko sedmica, a moj stav je da je mjesec dovoljan rok da dobijemo te podatke.

GLAS: Smatrate li da je OHR još potreban u BiH?

ZOVKO: To je u rukama Savjeta bezbjednosti i ostalih. Nije moje da sudim, ali OHR mora da drži neutralnu ulogu prema sve tri strane u BiH. Treba se osvrnuti na to zbog čega dva naroda izražavaju nezadovoljstvo, a jedan ćuti. To znači da tu nešto nije u redu.

GLAS: Da li to znači da sada pristup nije izbalansiran?

ZOVKO: To smo u nekoliko prilika i kazali. Potrebno je osluškivati glas konstitutivnih naroda i sa zabrinutošću se zapitati šta je pogrešno rađeno da se izražavaju tolika nezadovoljstva, a ništa se ne vraća u ulogu koju smo dobili.

GLAS: Često se može čuti da BiH, koja se donekle vratila na pravi put ka članstvu u EU, ne može da postane dio te zajednice dok je pod stranim protektoratom, što OHR i jeste?

ZOVKO: Postoje uslovi koji su potrebni da se zatvori OHR, ali još svi nisu ispunjeni. Kandidatski status BiH zavisi i od toga koliko će se smanjiti uloga OHR-a, a jačati suvereno odlučivanje aktera u toj zemlji.

GLAS: Dobar ste poznavalac prilika u BiH. Kako danas vidite stanje i razvoj situacije nakon oktobarskih izbora?

ZOVKO: U Evropskom parlamentu je izražena zabrinutost jer se BiH ne drži stvari koje su naznačene u nekim ranijim rezolucijama. Hrvatska strana je izrazila i zabrinutost zbog preglasavanja hrvatskog tijela, jer treći put imamo nelegitimnog člana Predsjedništva BiH, što je posljedica nametnutih odluka i lošeg Izbornog zakona. Sve to dovodi do krize i polarizovanja političke scene. To treba vratiti na pravi put da bi imali izbalansirano stanje.

GLAS: Da li BiH ima šanse da ubrza na trenutnom putu ka članstvu u Evropskoj uniji?

ZOVKO: Raspoloženje je trenutno pesimistično. Veliki sam prijatelj BiH, dolazim iz te zemlje i realno govorim o svemu. Tek kada se unutrašnja politička scena stabilizuje, onda se vani može govoriti o kandidatskom statusu. Možemo davati izjave i prije toga, ali dok toga ne bude unutar same zemlje i ne nađe se zadovoljavajuće rješenje za tri konstitutivna naroda, ne mislim da je realno taj status očekivati, jer niko ne želi podijeljenu zemlju niti zavađene konstitutivne narode za svoje saradnike.

GLAS: Kakvu budućnost predviđate BiH?

ZOVKO: Budućnost može biti samo u okviru EU, ali samo sa ravnopravnim Hrvatima. Bez toga će BiH biti samo jedna od onih država na granicama EU.

Položaj Hrvata

GLAS: Kako vidite položaj hrvatskog naroda u BiH?

ZOVKO: Položaj hrvatskog naroda u BiH težak je posljednjih 20 godina i ide ka sve težoj situaciji. Najviše nas brine odlazak ljudi, jer ne vide političku bezbjednost i budućnost u zemlji u kojoj nema sluha za traženje jednakosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.