Greške u radu biračkih odbora neće biti oproštene

Vedrana Kulaga
Greške u radu biračkih odbora neće biti oproštene

Banjaluka - Centralna izborna komisija (CIK) BiH uveliko sprovodi proces utvrđivanja odgovornosti članova biračkih odbora koji su bili angažovani na posljednjim izborima u BiH, a svima za koje bude utvrđeno da snose dio odgovornosti za nepravilnosti biće izrečene sankcije.

Na svakim izborima u BiH bude formirano oko 5.000 biračkih odbora koji godinama nose epitet najslabije karike u cijelom izbornom procesu. Njih, u znatnom procentu, čine nezaposleni, penzioneri i studenti koji u tome vide šansu za dodatnu zaradu i taj posao rado prihvataju.

U izbornoj komisiji potvrdili su “Glasu Srpske” da su nakon izvršene analize rada biračkih odbora na opštim izborima u oktobru 2018. godine u BiH počeli proces utvrđivanja odgovornosti članova biračkih odbora zbog osnovane sumnje da su postupali suprotno odredbama Izbornog zakona BiH. Samo na jednoj od sjednica CIK-a pokrenuti su postupci protiv 35 članova biračkih odbora sa sedam biračkih mjesta, a do sada su, između ostalog, razmatrani prijedlozi odluka o izricanju sankcija predsjednicima i članovima biračkog odbora na biračkim mjestima u Velikoj Kladuši, Cazinu i Loparama.

- Postupak je u toku i još je rano davati precizne ocjene, ali je jasno da ćemo na svim mjestima gdje smo ponovnim brojanjem utvrdili netačne rezultate, a bilo je dosta nepravilnosti, otvoriti postupke. Oni članovi za koje se dokaže da su odgovorni biće novčano sankcionisani ili će im biti izrečena zabrana učešća u izbornom procesu na određeni period - rekao je predsjednik CIK-a Branko Petrić.

Nepravilnosti u radu biračkih odbora bilo je u svim prethodnim ciklusima, a predsjednici, njihovi zamjenici i članovi dokazane greške na dan izbora pravdali su fizičkim umorom, padom koncentracije, lošim uslovima rada, prisutnošću velikog broja posmatrača, ali i neadekvatnom obukom koju su prošli.

Nadležni su, nakon utvrđivanja nepravilnosti i odgovornosti članova biračkih odbora, izricali kazne od 300 do 500 maraka ili zabranjivali rad u izbornom procesu na četiri godine, a kažnjeni su u žalbama na te odluke isticali da 300 KM smatraju previsokom kaznom koju ne mogu da plate. Malo ko se, prema ranijim podacima, žalio na zabranu angažovanja za rad na biračkom mjestu, odnosno u organima za sprovođenje izbora tokom četiri godine od dana pravosnažnosti odluke.

Predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod lupom” i bivši član CIK-a Vehid Šehić nedavno je naglasio da obuka za rad u biračkim odborima mora biti mnogo ozbiljnija i sažetija, ali i rigoroznije kazne za one koji se ponašaju mimo izbornih pravila.

Zaključci

CIK BiH je, uz podršku Misije OEBS-a u BiH i Savjeta Evrope, polovinom aprila organizovao konferenciju pod nazivom “Opšti izbori 2018 - Izazovi izbornog procesa u BiH”. Pod lupom su se, osim biračkih odbora, našli izvještaji o radu izbornih komisija, integritet biračkog spiska te unos i kontrola izbornih rezultata, a zaključci i preporuke koje idu s ciljem poboljšanja izbornog procesa, potvrdio je Branko Petrić, trebalo bi da budu objavljeni do polovine juna.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana