Evropska komisija mijenja sistem glasanja u pristupnim pregovorima

“Evropska komisija spremna je na jesen da predloži da u budućnosti za odlučivanje o mjerilima u pristupnim pregovorima sa državama kandidatima za članstvo u EU ne treba više jednoglasna odluka svih država članica, nego kvalifikovana većina, što znači da bi oni koji blokiraju mogli biti preglasani”, navodi hrvatski dnevnik.

List piše da će do toga doći zbog toga što poučena nizom loših iskustava, između ostalog i primerom Hrvatske, koja je pokušavala (ali nije uspjela) da blokira pristupne pregovore Srbije na temi prilaznih mjerila u poglavlju 23. o pravosuđu.

Zato je, smatra se, potrebno reformisanje sistema glasanja u Savjetu EU tako da se odredi niz tema u spoljnoj i bezbjednosnoj političi EU za koje više neće biti potrebna jednoglasna odluka država članica, nego kvalifikokvana većina.

Ali, nije bilo poznato, piše dalje Večernji, da se razmišlja i o tome da ta reforma načina glasanja obuhvati i politiku proširenja.

“Ne, dakle, samu konačnu odluku o primanju novih članica, za šta će uvek biti potrebna jednoglasnost, koja podrazumjeva da svaka država članica ima i mogućnost veta. Ali za neke korake u pristupnim pregovorima Komisija bi, dakle, mogla predložiti sistem odlučivanja kvalifikovanom većinom, koja podrazumjeva da je za prolazak neke odluke nužna podrška najmanje 55 posto država članica koje pokrivaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU”, precizira list.

U takvom odlučivanju, na primjer, navodi se, Hrvatska ne bi mogla uložiti veto na neka prelazna ili završna mjerila za Srbiju tokom njenih pregovora sa EU, niti bi, u drugom primjeru, Grčka to mogla činiti Albaniji i slično.

Ultimativni veto, na odluku o ulasku u članstvo, ipak bi ostao, navodi Večernji.

“Uvijek ću biti sklon tome da za konačnu odluku o pristupanju neke države u punopravno članstvo u EU treba jednoglasna odluka postojećih država članica. Ali za mnoge manje korake na tom putu, tokom pristupnih pregovora, možemo predložiti da više ne bude potrebna jednoglasna, već odluka kvalifikovane većine u Savjetu EU. To je još uvijek predmet rasprave, ali to je naš cilj”, rekao je Han za zagrebački dnevnik, koji je, inače, u EK zadužen za portfelj pregovora o proširenju i odnosa sa susedima EU.

Pisanje Večernjeg komentarisao je šef srpske diplomatije Ivica Dačić, koji kaže da bi to bila sjajna vijest za Srbiju, ali.

“Ako je to tako, ja bih volio da on bude usvojen. Međutim, taj prijedlog zadire u njihov proces odlučivanja”, rekao je Dačić za Blic.

Šefica pregovaračkog tima Srbije sa EU, Tanja Miščević, slaže se sa Dačićem.

Ističe, međutim, da je promjena način odlučivanja veoma složena i malo je vjerovatno da će se sa tim složiti države članica.

“Sve se može predložiti, ali u ovom slučaju morali bi da se mijenjaju osnivački akti, što je jako teško. Mislim da šanse da se usvoji ovaj prijedlog veoma male, jer bi svaka država morala da se složi sa tim. Zašto bi države članice sebi ukinule pravo glasa”, upitala je Miščević.

Vladimir Međak, predsjednik Istraživačkog foruma Evropskog pokreta u Srbiji, podsjeća da je Žan Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, u Strategiji EU o proširenju na Zapadni Balkan pominjao širenje glasanja kvalifikovanom većinom na zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, ali nije bilo riječi o proširenju.

“Ovo je zaista pravi trenutak da se to uradi i taj prijedlog je veoma povoljan za nas, ali sumnjam da će biti političke volje da se on usvoji. Nema potrebe da se mijenjaju osnivački akti, jer se u njima pominje samo jednoglasno odlučivanje prilikom otvaranjha i zatvaranja pregovaračkog procesa. Ipak, mislim da će biti veoma teško usvojiti taj prijedlog, jer sa njim moraju da se slože sve države članice”, rekao je Međak takođe za Blic.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.