Tanasković: I bez tajnih dokumenata jasno da je Stepinac znao za zločine ustaša

Komentarišući medijske napise da postoji tajni dokument i dokazi protiv Stepinca, Tanasković kaže za “Danas” da takvih dokumenata svakako ima mnogo, ali da u vezi sa Stepincem i njegovom ulogom problem nije oskudica dokumenata, već nespremnost na hrvatskoj strani da se oni adekvatno protumače.

Prema njegovim riječima, dilema pape Franje o kanonizaciji Stepinca je, s jedne strane, potpuno u duhu njegovog shvatanja hrišćanskog ekumenstva.

S druge starne, dodaje on, to je dokaz izraženog osjećanja odgovornosti za posljedice koje bi na svjetovnom planu izazvala kanonizacija jedne evidentno protivrječne istorijske ličnosti prema kojoj, iz sasvim konkretnih razloga, milioni pravoslavnih hrišćana, ali i Jevreja, gaje ozbiljne rezerve.

Tanasković je ocijenio da papa Franja već poodavno ne uživa naročite simpatije u Hrvatskoj, uključujući crkvene krugove, ali se to, razumljivo, uzdržano i posredno, “šapatom” izražava.

“U Hrvatskoj ne shvataju da papa nije samo katolik, već i hrišćanin. On ne može biti blizak suženom i isključivom poimanju hrišćanstva kao prevashodno nacionalnog katolicizma, odnosno katoličkog nacionalizma. Katolička crkva u Hrvatskoj za papu nije hrvatska katolička crkva”, rekao je Tanasković.

Osim toga, dodao je on, ako je suditi po većini komentara u hrvatskoj javnosti, kako crkvenoj tako i građanskoj, od odlaganja kanonizacije Stepinca, sa kojom su se donekle već pomirili, papine kritičare su više uzrujale pohvalne riječi o patrijarhu srpskom Irineju.

On je napomenuo da je otvaranje Vatikanskog arhiva za period pontifikata pape Pija Dvanaestog najavljeno za iduću godinu, te da će to obezbijediti uvid u zanimljivu građu, a posebno prepisku između Vatikana i Zagreba tokom postojanja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/.

Komentarišući nedavni susret predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodik sa papom Franjom na Veliki petak u Vatikanu, Tanasković je rekao da je ovaj susret, za neke zbunjujući i uznemirujući, svakako bio dobra i pravovremena prilika da Dodik papi Franji kaže sve ono što je trebalo i što se moglo.

“Svaki susret nekog visokog srpskog zvaničnika sa papom je značajan, ali ne može proći bez svakojakih spekulacija o sadržini tog kratkog razgovora, pozadini događaja i samoj primerenosti odlaska kod poglavara Rimokatoličke crkve. Dodik je posetio Vatikan u svojstvu predsedavajućeg tročlanog Predsedništva BiH, što je svakako odredilo format i teme razgovora”, dodao je Tanasković.

Tanasković je rekao da je Balkan oduvijek bio važan za Svetu Stolicu, što se po Srbe, ukupno uzevši, istorijski nije baš povoljno odrazilo, ali da ne bi trebalo misliti da je region u ovom trenutku nekakav vatikanski prioritet.

“S obzirom na složenost prilika na Balkanu i izukrštanost različitih uticaja i interesa, a u uslovima velikih geopolitičkih pomeranja u Evropi i u svetu, s obzirom na dosadašnje postavljanje pape Franje, manevarski prostor za konstruktivniju saradnju s Vatikanom je čak i za Srbe i za Srbiju veći nego ranije”, ocijenio je on.

Tanasković, koji je bio i ambasador Srbije pri Unesku, rekao je da bi se u ovom trenutku eventualni zahtjev Prištine za prijem u Unesko suočio neuporedivo više prepreka nego 2015. godine.

“Sačekajmo jesen… i budimo spremni”, rekao je on.

Tanasković je jedan od vodećih srpskih islamologa, bio je ambasador bivše SR Jugoslavije u Turskoj, Azerbejdžanu Vatikanu, Malteškom viteškom redu, kao i Srbije pri Unesku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.