Odmarališta iz Srbije i BiH zauvijek izgubljena

Agencije
Odmarališta iz Srbije i BiH zauvijek izgubljena

Zagreb - Hrvatska je uredbama praktično prisvojila imovinu preduzeća i banaka iz Srbije, kao i novac koji se nalazio u tamošnjim filijalama, izjavio je advokat Ivan Simić, savjetnik za praćenje procesa u Hrvatskoj.

Povodom informacije da je hrvatsko Ministarstvo državne uprave dalo u zakup od 30 godina još sedam nekretnina koje su vlasništvo Srbije ili BiH, nakon što je u novembru izdato 15 objekata, Simić je istakao da nikada nije utvrđeno koliko je novca srpskih banaka ostalo u toj zemlji nakon što je početkom devedesetih godina prošlog vijeka usvojila niz propisa o zabrani raspolaganja i prenošenja sredstava van njenih granica.

- Jugobanka je imala više filijala u Hrvatskoj, kao i Investbanka. Određene kreditne linije bile su povučene, a nikada nisu servisirane. Privredna banka Zagreb, koja je trebalo da radi naplatu za račun Jugobanke, recimo, nikada nije tražila potraživanje kredita koje je uzelo brodogradilište u Rijeci - rekao je Simić.

On navodi da je imovina Jugobanke praktično dva puta konfiskovana, i to donošenjem uredbe o likvidaciji filijala, kada je cjelokupna imovina izmještena iz centrale i data drugoj banci, a drugi put kada je ta ista banka koja je određena da se stara o naplati potraživanja 2001. godine odlučila da to potraživanje bude ukinuto i preneseno na državnu Agenciju za sanaciju banaka.

- To praktično znači da one firme koje su povukle sredstva preko Jugobanke ne moraju ni da plate svoju obavezu - pojasnio je Simić.

Kada je riječ o odmaralištima srpskih preduzeća na Hrvatskom primorju, u Dubrovniku, Gradcu, na ostrvu Ugljan, kao i ona u Slanom, Biogradu i na Rabu, Simić kaže da se čini da su ona zauvijek izgubljena jer je njihova sudbina i gora od banaka.

- Imate istovremeno postupke stečaja i likvidacije, što je nemoguće u privredi. U Splitu je tako otvoren postupak stečaja Jugobanke iako godinama traje likvidacioni postupak. Ne može biti vođen stečajni postupak bez stečajne mase. Mi u Hrvatskoj tako imamo već drugi krug nacionalizacije - rekao je Simić.

Izostala reakcija iz EU

Simić kaže da pravni poredak Hrvatske baštini konzistentnost da bude legalizovano ono što je posljedica ratnih dešavanja te naglašava da ga čudi izostanak reagovanja iz EU s obzirom na to da je pravna država njena tekovina.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana