Zakon važi za Srbe, ali ne i za Džaferovića

Veljko Zeljković
Zakon važi za Srbe, ali ne i za Džaferovića

Banjaluka - Mirsad Kebo, nekadašnji potpredsjednik FBiH i visoki funkcioner SDA, zbog svoje odluke da 2014. godine podnese krivičnu prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefika Džaferovića zbog njegove umiješanosti u ratne zločine na području Vozuće i Ozrena, već tri godine se bori sa raznim vrstama pritisaka, pa čak i prijetnjama likvidacijom.

Kebo je za “Glas Srpske” rekao da je nakon višegodišnjeg ćutanja odlučio da ponovo progovori, jer, kako je pojasnio, svi koji su počinili ratni zločin, ili su bili prisutni kada se on desio, a nisu ga spriječili ili kaznili, trebalo bi da za to odgovaraju.

- U dokumentaciji koju sam tada dostavio nadležnim pravosudnim organima nalaze se mnogobrojna svjedočenja o zločinima koji su počinjeni na prostoru koji je tada kontrolisao Centar službe bezbjednosti Zenica, a na čijem čelu se tada nalazio novi član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Protiv njega je odavno trebalo da bude podignuta optužnica zbog komandne odgovornosti - istakao je Kebo.

Prema riječima direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS Milorada Kojića, iz “slučaja Džaferović” vidljivo je da pravosudni organi u BiH vode dvoličnu politiku, te da se  nalaze pod potpunom kontrolom bošnjačke političke elite.

- Sudi se samo Srbima, a visokopozicionirani političari i vojni i policijski službenici bošnjačke nacionalnosti ostaju van dometa pravde - naglasio je Kojić.

Da je tako, vidljivo je i iz dosadašnje prakse Suda BiH, ali i Haškog tribunala.

Stojan Župljanin, bivši načelnik Centra službe bezbjednosti Banjaluka, u Hagu je pravosnažno osuđen na čak 22 godine zatvora. Praveći paralele, njegov sin Mladen Župljanin pita se da li je Džaferović imao ikakvu komandnu odgovornost kao načelnik CSB Zenica.

- Ni po koju cijenu i ni po čemu ne želim da poredim svog oca sa Džaferovićem, niti dozvoljavam da bilo ko to radi, ali samo po sebi se nameće pitanje zašto niko nije Džaferovića pozvao na odgovornost. Ako ni za šta drugo, onda za to što kao načelnik CSB nije procesuirao zločince koji su se na Ozrenu slikali sa odsječenim glavama srpskih vojnika - pita se Župljanin, ne krijući ogorčenje.

Pred Sudom BiH nedavno je pokrenut sudski postupak i protiv bivšeg načelnika Centra javne bezbjednosti Zvornik Dragomira Vasića, a nešto ranije i Andrije Bjeloševića, ratnog načelnika CJB Doboj. Zbog smrti, sudski postupak protiv bivšeg načelnika CJB Ključ Vinka Kondića je obustavljen.

Od bivših ratnih načelnika policijskih uprava sa prostora Srpske jedino je do sada oslobođen Goran Sarić, koji je tokom rata bio nadležan za prostor srpske opštine Centar Sarajevo.

Sredinom ove godine Džaferović je najavio osnivanje centra za progon ratnih zločinaca. Nije jasno hoće li se ovaj centar baviti i njegovom ulogom u proteklom ratu.

Odred “El mudžahedin”

Iz dokumenata koji su u posjedu “Glasa Srpske” vidljivo je da je Džaferović tokom ratnog perioda, a dok je obavljao funkciju načelnika CSB Zenica, podnosio zahtjeve za prijem u državljanstvo jednog broja lica koja su u to vrijeme bila pripadnici zloglasnog odreda “El mudžahedin”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana