Srpski ministri ponovo “brišu” NATO program

Vedrana Kulaga
Srpski ministri ponovo “brišu” NATO program

Sarajevo - Članovi Savjeta ministara BiH u tehničkom mandatu danas će se ponovo naći na istim stolom, gdje bi trebalo da razmatraju akta o kojima još nema saglasnosti u BiH i koja su u proteklim mjesecima izazvala burna reagovanja i blokade, a tiču se približavanja NATO-u i rješavanja predmeta ratnih zločina.

Dnevnim redom sjednice predviđeno je da ministri ponovo razmatraju Prijedlog godišnjeg nacionalnog programa BiH 2018 - 2019. godine, koji je posljednjih dana digao dosta prašine, a čiji je predlagač Komisija za NATO integracijski proces BiH.

Taj dokument je, naime, tri puta skidan sa dnevnog reda sjednica Savjeta, a posljednji put se to dogodilo 22. januara ove godine na prijedlog ministra inostranih poslova u tehničkom mandatu Igora Crnatka. Tada je rečeno da dokument treba da bude vraćen nadležnoj komisiji, te da nisu ispunjeni formalno-pravni uslovi da se ta tačka nađe na dnevnom redu, budući da Komisija za NATO integracioni proces BiH nije završila svoj posao.

Sjednica Komisije za NATO integracioni proces BiH, koja je bila zakazana za 20. decembar 2018. godine, nije održana zbog nedostatka kvoruma, nakon što su na sastanku zvaničnika Republike Srpske kod predsjednice Željke Cvijanović srpski članovi te komisije pozvani da ne učestvuju u njenom radu i kada je naznačeno da je Rezolucija o vojnoj neutralnosti, koju je usvojila Narodna skupština, jedina obavezujuća za srpske predstavnike.

Crnadak juče nije odgovarao na pozive, a ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić je poručio da ni ovaj put ne očekuje ništa što već nije viđeno.

- Ponovo ćemo biti protiv da ta tačka bude na dnevnom redu, tako da ćemo tražiti da bude skinuta - rekao je Mektić za “Glas Srpske” i dodao da će se situacija tako odvijati ko zna koliko još puta.

Savjet ministara bi trebalo da razmotri i izvještaje o radu Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije za rad na predmetima ratnih zločina za 2017. godinu i prvu polovinu prošle godine, a iz Srpske su upozorili da bi prije toga trebalo konačno usvojiti prijedlog revidirane strategije, jer je prethodnoj rok istekao još 2015. godine. Novi prijedlog kojim je predviđeno da predmeti ratnih zločina budu riješeni do 2023. godine i uveden princip odgovornosti za neispunjene zadatke je, takođe, lani u nekoliko navrata povlačen sa dnevnog reda bez obrazloženja, poslije čega mu se gubi trag, iako je riječ o usaglašenom dokumentu.

- Nadzorno tijelo je do sada donijelo oko 400 zaključaka ili preporuka od kojih 90 odsto nije sprovedeno. Pred ministrima će se, dakle, naći samo čista forma izvještaja, a suština je u usvajanju revidirane strategije, koje još u BiH nema - rekao je za “Glas Srpske” direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Milorad Kojić, koji je ranije upozorio da se mora pod hitno usvojiti ta revidirana strategija jer vrijeme čini svoje.

U Ministarstvu pravde BiH juče nismo dobili odgovor na pitanje šta je sa prijedlogom revidirane strategije te kada bi ponovo mogla da dođe pred ministre na nivou BiH.

Zatvor

Ministri u tehničkom mandatu bi danas trebalo ponovo da razmatraju situaciju u vezi sa konačnim otvaranjem državnog zatvora. Strani donatori, koji su BiH za gradnju državnog zatvora ranije poklonili 11 miliona evra, upozorili su nedavno domaće vlasti da bi mogli da zatraže vraćanje tog novca, jer ta ustanova još nije počela da radi. Kamen temeljac za zatvor postavljen je 2006. godine, a prvobitni rok za izgradnju bio je 24 mjeseca.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana