“Zlatna vila”: Kolektivna terapija kroz smijeh i gorčinu

Danko Kuzmanović
 “Zlatna vila”: Kolektivna terapija kroz smijeh i gorčinu
“Zlatna vila”: Kolektivna terapija kroz smijeh i gorčinu

Prijedor - Krenuli smo s analizom, diskusijama gdje i u kojoj oblasti bi najbolje bilo obraditi temu poštenja i došli smo i do škole. Onda smo krenuli na scenu, dramaturg Stela Mišković je bilježila, režiser je snimao telefonom. Tako smo svi učestvovali u rađanju teksta.

Rekao je ovo glumac Pavle Ilić o nastanku komada “Čuvari tvog poštenja” Gradskog pozorišta Podgorica, kojim je u Prijedoru nastavljen 14. međunarodni festival pozorišta “Zlatna vila”.

Ilić je kazao da je sve počelo stihom crnogorske himne i da su ovog režisera čekali dvije godine, da nikad nije stigao naručeni tekst o japansko-crnogorskom ratu, a da je onda režiser rekao da bi radio predstavu o poštenju i da je sve počelo stihom crnogorske himne “Čuvari smo tvog poštenja”.

Predstava kroz smijeh i gorčinu govori o klasnim i socijalnim razlikama unutar jednog odjeljenja učenika završnog razreda osnovne škole i njihovih roditelja, koje svako društvo u tranziciji prepoznaje kao kvalitet.

Nakon što su postavili djecu na scenu, kako je rekao glumac Emir Ćatović, režiser im je rekao da razmisle kakvi su roditelji te djece, kakve roditelje mogu zamisliti koji su odgojili takvu djecu - bez empatije, brutalnu, nemilosrdnu, predatori su koji imaju i traže svoje žrtve, ne priznaju autoritete u školi, gaze preko mrtvih da ostvare svoje ciljeve i roditeljske ambicije i daju do znanja da im roditelji ili novcem ili uticajem rješavaju sve u životu.

- U svakoj školi imamo po jedno “VIP” odjeljenje, to je prećutno pravilo, i to nam je olakšalo da postavimo i te roditelje na scenu. Dolazili su nam gimnazijalci i rekli da nismo pretjerali, da svega toga ima, pa čak i više i gore od toga - rekao Ćatović.

Glumica Dubravka Drakić rekla je da im je jedino zabranjeno bilo da ulaze u vjerske razlike.

- Sačuvali smo se od toga i našli i mimo toga dovoljno materijala za raditi. A da smo tek u to ušli, ko zna gdje bi nas odvelo - navela je Drakićeva.

Glumac Božidar Zuber rekao je da predstava dođe kao neka kolektivna terapija i da svi pričaju o poštenju, “a poštenja niđe”. On igra tajkuna koji sa nekoliko stotina evra kupi i cijelo odjeljenje i direktora škole i nastavnicu muzičkog koja se do posljednjeg trenutka opirala, ali je na kraju i ona popustila.

Selektor festivala Marko Misirača kazao je da je i ova, kao i sve predstave koje učestvuju na festivalu, ovjenčana nagradama, da uvijek izazove jak lični doživljaj i da mami i smijeh i suze.

- Režiser Boris Liješević nije krenuo od postojećeg teksta, od gotovog predloška, nego je s glumcima prolazio kroz neke vrste radionica, verbatim teatra, a ovaj ansambl može da dijeli lekcije mnogima u regionu - rekao je Misirača.

Predstavom Zvezdara teatra “Osama-kasaba u Njujorku”, po tekstu Vladimira Kecmanovića i u režiji Darka Bajića, trebalo je da bude okončan takmičarski dio festivala.

Prateći program

U pratećem programu predstavljena je monografija Anite Panić o Petru Kralju.

Govoreći o anegdotama iz života velikog glumca, autorka je ispričala kako je dobio ulogu u komadu po Šekspiru kad je imao 26 godina i igrao ga na čuvenoj sceni Lovrijenac u Dubrovniku.

- Režiser je tražio ko će mu igrati Hamleta i neko mu je rekao da ima jedan mlad glumac u Beogradu i da ga ode pogledati. Petar Kralj igrao je tada samo srpskog seljaka Tolu Manojlovića, kojeg će igrati 44 godine i više od hiljadu puta. Toliko je bio bravurozan da je dobio ulogu. Kad se vratio, rekao je da je dobio tamo neku epizodnu ulogu, a ni to mu nisu vjerovali - navela je Panićeva.

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana