Sanela Babić, direktorica Udruženja “Imperativ”: Zajedno možemo smjestiti književnost na mjesto koje joj pripada

Aleksandra Madžar
Sanela Babić, direktorica Udruženja “Imperativ”: Zajedno možemo smjestiti književnost na mjesto koje joj pripada
Sanela Babić, direktorica Udruženja “Imperativ”: Zajedno možemo smjestiti književnost na mjesto koje joj pripada

Lako je razgovarati sa ljudima koji su svojim idejama, radom, rezultatima objasnili šta znači i kako izgleda uspjeh. Kulturnoj sceni Republike Srpske ponudili su kvalitet, čitaocima razgovore sa najboljim domaćim piscima, kućnim bibliotekama - dobre nove naslove, gradu - prvi Festival književnosti, književnim promocijama - publiku ili najbolje rečeno, bogatstvo koje se ne troši, a od kojeg se raste.

 

Naravno, riječ je o ekipi Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti “Imperativ”, koje je nastalo zahvaljujući Saneli Babić, direktorici udruženja. Jedan od povoda za razgovor bio je dolazak književnika Miljenka Jergovića u Banjaluku, koji je izazvao veliku pažnju, ali i stalno aktuelna priča o položaju pisaca i pisane riječi u Srpskoj i regionu. Babićeva je za “Glas Srpske” govorila i o pripremama za drugi Festival književnosti, koji će biti održan od 30. maja do 3. juna i najavila promociju ovogodišnjeg dobitnika NIN-ove nagrade Vladimira Tabaševića.

GLAS: Zahvaljujući “Imperativu” 14. februara čitaoci u Banjaluci imaće priliku da prisustvuju razgovoru sa Miljenkom Jergovićem. Besplatne pozivnice za ovaj događaj nestale su za samo nekoliko sati. Ni na ostalim promocijama u Vašoj organizaciji nije nedostajalo publike. Čini li Vam se da se stvari na književnoj sceni mijenjaju, ali i da ste potvrdili ono o čemu ste i ranije govorili da ljudi čitaju, da žele da čuju živu riječ, druže se i upoznaju sa autorima?

BABIĆ: U posljednjih desetak godina u regionu je stasala nova generacija pisaca koji svojim djelima promovišu društvene vrijednosti, umjetničkim izrazom govore o vremenu u kojem živimo, te često nastupaju u javnosti. Nova, savremena književna djela su privukla i novu, mladu publiku.

Republika Srpska je posljednjih godina zahvaljujući umjetnosti prepoznata i priznata u regionalnoj i evropskoj umjetničkoj javnosti. Nažalost, književna scena RS je dugo bila “hermetizovana” te pored toga što imamo veliki broj mladih, nagrađivanih pisaca, oni nisu poznati ni lokalnoj javnosti, a posebno ne u regionu. Potpuno ista situacija je i sa izdavačkim kućama iz Republike Srpske.

“Imperativ” je napravio veliki korak u promociji i popularizaciji savremene domaće i regionalne književnosti i približio nova književna djela i autore publici, ali nismo to mogli napraviti sami. Banski dvor je nakon dugog vremena “otvoren” za kvalitetne projekte, urednici medija daju sve više prostora kulturnim događajima, osnivaju se čitalački klubovi, Narodna i univerzitetska biblioteka organizuje odlične promocije. Tu dolazimo do onoga što stalno ponavljam - samo zajedno i međusobnom podrškom možemo napraviti iskorak i pozicionirati književnost na mjesto koje joj pripada.

GLAS: Organizovanjem prvog Festivala književnosti “Imperativ” prošle godine, ali i mnogobrojnih promocija najznačajnijih domaćih autora, upustili ste se u težak, ali značajan posao za kulturnu scenu RS. Koliki je izazov, a kolika odgovornost voditi Udruženje za promociju književnosti i šta do sada vidite kao vaš najveći uspjeh?

BABIĆ: Naš najveći uspjeh je što smo već prvim festivalom ucrtali Banjaluku na mapu značajnih književnih događaja u regionu i pažnjom dobrog domaćina neprestano rušimo predrasude koje, nažalost, kod nekih postoje o našem gradu. Svi pisci koji su jednom došli - žele ponovo da se vrate.

GLAS: Već ste počeli sa pripremama za drugi Festival književnosti. Šta ove godine očekuje posjetioce?

BABIĆ: Pripreme traju još od prošlog festivala. Naš tim aktivno prati i čita sva nova djela objavljena u regionu, pravimo izbor, obogaćujemo ponudu. Ove godine publika će moći da se upozna sa najnovijim izdanjima najznačajnijih izdavačkih kuća iz Srbije, Hrvatske i BiH u sajamskom dijelu festivala. Programi “Note i slova”, “Razgovori sa piscima”, “Poeziju će svi čitati”, te nama posebno značajni programi za djecu “Bajkovnica” i “Lektira u podne” ove godine će biti obogaćeni još jednim programom koji je u pripremi. Neka od imena koja će nam predstaviti svoje stvaralaštvo su Jelena Lengold, Bojan Krivokapić, Senka Marić, Ivana Đilas, Ognjenka Lakićević, Bekim Sejranović, Drago Glamuzina, Rumena Bužarovska, Đorđe Miketić i drugi. Svoje mjesto na festivalu imaju naši pisci svih generacija.

GLAS: Do festivala je ostalo još nekoliko mjeseci, šta će se dešavati u međuvremenu?

BABIĆ: U četvrtak ćemo ugostiti Miljenka Jergovića, 20. februara u saradnji sa izdavačkom kućom “Imprimatur” predstavićemo roman “Zakonik čovjeka od dima” Alda Palaceskija. 28. februara u goste nam dolazi Vladimir Tabašević, dobitnik NIN-ove nagrade za 2018. godinu.

S obzirom na to da će festival i ove godine biti održan od 30. maja do 3. juna, do tada smo planirali da organizujemo još nekoliko razgovora sa nekim od najznačajnijih pisaca u regionu. Neozbiljno je spominjati imena prije nego što potvrdimo dogovore, utvrdimo tačne termine.

Ne postoji ozbiljna književna kritika

GLAS: Kao neko ko prati događanja na regionalnoj i domaćoj književnoj sceni dobro ste upoznati i sa položajem pisaca, koji, čini se, i nije baš na zavidnom nivou. Šta vidite kao najveći razlog za takvo stanje?

BABIĆ: Niz je ozbiljnih problema kojima se niko ne bavi. Prije svega ne postoji ozbiljna književna kritika. Danas se svako zove piscem. Živimo u vremenu u kojem se odlično prodaju knjige bez ikakve književne vrijednosti i takvi “pisci” lagodno žive od svog pisanja, jer na promocijama prodaju i po nekoliko stotina primjeraka knjiga za jedno veče. Sa druge strane, pisci (u pravom smislu te riječi) ne mogu živjeti od svog rada, dobijaju mizerne honorare za svoje romane ili zbirke poezije. Sramotno je da nastup stendap komičara košta više od honorara pisca koji promoviše svoj rad publici. Na položaj pisaca, pa samim tim i književnosti, u znatnoj mjeri utiče nedostatak sistemskih rješenja, koja bi trebalo da postave jasne kriterijume i na taj način standardizuju našu književnu scenu.

Potrebno animirati učitelje maternjeg jezika

GLAS: Često možemo čuti da vrijeme u kojem živimo, moderno i brzo, nije naklonjeno knjigama, te da su mladi ljudi u najvećem broju okrenuti mobilnim telefonima, tabletima, a ne listanju dobrih djela. Na koji način animirati osnovce, srednjoškolce, studente da čitaju i pored obavezne literature?

BABIĆ: Nije problem u mobilnim telefonima i tabletima, niti u djeci i mladim ljudima. Prvo je potrebno animirati njihove učitelje maternjeg jezika i roditelje. Djeca uzmu ono što im ponudite. U vrijeme u kojem sam ja išla u osnovnu školu svi učenici su znali i na ulici pozdravljali Stanka Rakitu ili Ismeta Bekrića. U posljednje vrijeme, Udruženje književnika RS organizuje druženja naših najznačajnijih pisaca za djecu (Ranka Risojevića, Ranka Pavlovića, Predraga Bjeloševića…) sa osnovnoškolcima i to je projekat koji svi treba da podržimo i pozdravimo. Na Festivalu književnosti “Imperativ” posjećena je bila radionica kreativnog pisanja za djecu, koju je vodila književnica Tanja Stupar-Trifunović. Suština je ponuditi kvalitet i na adekvatan način to promovisati, rezultat ne može izostati.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana