Momir Krsmanović djelima o srpskom stradanju podigao sebi zadužbinu

Ocijenio je to u srijedu uveče akademik Matija Bećković u bratunačkom Domu kulture, gdje je održano dokumentarno-književno veče o opusu Momira Krsmanovića.

Bećković je rekao da je Bratunac pravo mjesto za predstavljanje knjiga posvećenih rijeci Drini.

- Evo nas na toj plemenitoj međi, da na pravom mestu progovorimo o velikoj temi. Kultura je ono čime se možemo najbolje osvedočiti, potvrditi i odbraniti - rekao je Bećković, poručivši da Drina ostaje kriva, ali da je treba ispravljati.

Bećković je istakao da kada država i nauka ne posvete pažnju nečemu - uvijek se nađe neko ko to uradi, uprkos opasnostima kojima bude izložen, kao što je uradio Krsmanović.

- Takav je slučaj sa istinom o srpskom stradanju na Drini, koju je zarad bratstva i jedinstva prikrivala bivša komunistička vlast. Umesto države tu istinu je objavio Krsmanović i njegova dela su istorija, a ujedno i njegova autobiografija - rekao je Bećković na poetskoj večeri, koju je organizovao “Tehnički remont” iz Bratunca povodom slave Sveti vrači.

Bećković je besjedio o Krsmanovićevim dokumentarnim romanima “Teče krvava Drina”, “I Bog je zaplakao nad Bosnom” i njegovom ukupnom stvaralaštvu, ističući da su, prema podacima bibliotekara, njegove knjige bile najčitanije krajem prošlog i početkom ovog vijeka.

Predstavljajući knjige o golgoti srpskog naroda Krsmanović je rekao da mu mnogo znači što o njima govori Bratunčanima, jer su sve u vezi sa stradanjima Srba u Drugom svjetskom ratu i posljednjem ratu na prostorima BiH.

- U toku rata obišao sam mjesta od Brčkog do Nevesinja, razgovarao sa 235 svjedoka za “Triptih o golgoti Srba”, koji su u posljednjem ratu preživjeli stradanja njihovih porodica - rekao je Krsmanović, istakavši da je u tom djelu obuhvatio i svjedočenja preživjelih iz Bratunca, Srebrenice i Skelana.

Odlomke iz Krsmanovićevih knjiga čitala je književnica Jasmina Janković, a nastupio je i guslar Zoran Golubović.

Momir Krsmanović je kao dječak slučajno preživio veliko srpsko stradanje na Drini, a te zločine su ustaše počinile u proljeće 1942. godine, kada je u Starom Brodu i Miloševićima ubijeno oko 11.000 Srba, čija imena je objavio u dvije svoje knjige. Među ubijenima su njegova majka, brat i veći broj članova šire porodice.

Zabrana ulaska u Crnu Goru

Akademik Matija Bećković prokomentarisao je za “Glas Srpske” zabranu ulaska srpskim intelektualcima u Crnu Goru.

- Mnogo bi veća kazna bila da su me pustili, a da mi ne daju da izađem - rekao je Bećković. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore 1. novembra je donijelo odluku da se srpskim intelektualcima, među kojima je i akademik Matija Bećković, zabrani ulazak u zemlju. Kao glavni razlog zabrane navedene su njihove ranije izjave, koje su po procjeni crnogorskih bezbjednosnih službi “opasnost po sigurnost države”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.