Crne tačke ne blijede

Milijana Latinović

Evidentiranje, obilježavanje i saniranje takozvanih crnih tačaka na putevima u Republici Srpskoj, na kojima su do sada ugašene desetine života, najaktuelnija je tema iz oblasti bezbjednosti saobraćaja već godinama. Međutim, osim prebrojavanja i označavanja tih opasnih mjesta, nadležni nisu daleko odmakli. Čak i te aktivnosti sprovode se sa zakašnjenjem, odnosno idućih mjeseci brojaćemo najopasnija mjesta i dionice puteva u prošloj i 2017. godini.

Nadu da će konačno biti smanjena crna statistika na putevima probudila je vijest iz maja prošle godine da je u planu sanacija tri najopasnije krivine - Piljagići, Tutnjevac i Ljubogošta, na kojima je poginulo najviše ljudi u saobraćaju. Vozači, ali i svi drugi učesnici u saobraćaju, očekivali su da će to “ispravljanje” krivina bar početi u prošloj godini. Međutim, sve administrativne procedure još nisu završene, pa tako ni krivine nisu “ispeglane”. Kao i obično, komplikovane i dugotrajne administrativne procedure koče početak radova i dok sve dozvole i saglasnosti ne budu obezbijeđene ni bageri ne mogu izaći na teren. U gotovo svakoj dosadašnjoj analizi nadležnih na listi najopasnijih mjesta na putevima u Srpskoj nalaze se iste dionice. Bez obzira na to, iz godine u godinu brojimo i označavamo iznova, ali nikako da počnu konkretne mjere za spas života u saobraćaju. I dok crne tačke odnose mladost, mi iznova brojimo i taman kad mislimo da smo na korak bliže konkretnom rješenju, snijeg prekrije ta mjesta, pa u proljeće krenemo ispočetka, od prepoznavanja opasnih dionica do ogromne papirologije. Tako se već godinama vrtimo ukrug.

Pravci i krivine koje spajaju opštine i gradove na kojima je nastradalo najviše ljudi svima su odavno poznati i nema potrebe da svake godine gubimo i vrijeme i novac na to popisivanje. Moramo da se pomjerimo s mrtve tačke i zasučemo rukave, kako bismo koliko-toliko doprinijeli bezbjednosti u saobraćaju. Tužno je što se ovim problemom nadležni najviše bave tek kada odjekne vijest da je mladi život izgubljen na nekoj od opasnih krivina. Ove dionice moraju biti bolje obezbijeđene, sa mnogo više saobraćajne signalizacije, koja će na svakom djeliću puta upozoravati vozače. Svakako, ne treba zaboraviti ni činjenicu da povećanju crne statistike na drumovima doprinose i bahati vozači koji olako pritišću papučicu gasa i jurcaju putevima.

Krajnje je vrijeme da promijenimo metodologiju rada i prestanemo ponavljati stare greške. Vrijeme je odavno za preduzimanje konkretnih mjera. Koliko ćemo još čekati da bar počne dugo najavljivana sanacija pomenute tri crne tačke, teško je procijeniti. Ostaje samo nada da crni niz na tim dionicama neće biti nastavljen i u ovoj godini.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana