Dušan Pejić - književnik i guslar

Srna
Dušan Pejić - književnik i guslar

Srebrenica - Da se može biti uspješan na više polja pokazuje primjer dvadesetdvogodišnjeg Dušana Pejića iz Srebrenice, koji je najbolji student četvrte godine Filozofskog fakulteta na Palama i Univerziteta Istočno Sarajevo i jedan od najboljih mlađih guslara u Republici Srpskoj.

Dušan u indeksu ima samo desetke. Kaže da ga je uprava Univerziteta predložila za praznične prijeme kao najboljeg studenta.

Od djetinjstva je zavolio narodne epske pjesme i priče i to mu je razvilo ljubav za narodno usmeno stvaralaštvo, pa se opredijelio da studira srpski jezik i književnost.

Roditelji, koji su u egzodusu iselili iz okoline Sarajeva, voljeli su pjevanje uz gusle, pa je često slušao kasete, što mu se dopalo, nakon čega je i sam počeo da pjeva uz taj drevni instrument.

Dušan je uzeo gusle u ruke kao osmogodišnjak, na Božić prije 14 godina.

Probao je da pjeva uz male, stare rasušene gusle, koje su škripale. Zamolio je oca da mu obezbijedi nove i veće.

U Dušanovom slučaju obistinilo se srpsko narodno predanje i vjerovanje da je sve poslove dobro počinjati na Božić kako bi bili uspješni i na dobrobit.

Od tada se gotovo svakodnevno druži sa guslama, koje su mu postale vid relaksacije od studentskih obaveza.

U omladinskoj konkurenciji više puta je osvajao pehare, medalje, novčane i druge nagrade za visok plasman na guslarskim takmičenjima u Republici Srpskoj.

U seniorskoj konkurenciji već nekoliko godina redovni je finalista na republičkim takmičenjima guslara iz Srpske i često dobija pozive za gostovanja na raznim kulturnim i humanitarnim priredbama i koncertima.

Nastupao je i na brojnim guslarskim večerima, priredbama, akademijama i humanitarnim koncertima u Srpskoj, od Nevesinja i Trebinja u Hercegovini, preko Foče, Kalinovika, Čajniča, Istočnog Sarajeva, Romanije, te na slavljima kod manastira i crkava.

U Srbiji je, osim Soko Grada kod Ljubovije, gdje je više puta nastupao na otvaranju tradicionalne manifestacije “Moba”, koju Eparhija šabačka organizuje za srpsku omladinu iz dijaspore, te u Bajinoj Bašti prilikom tradicionalnog obilježavanja početka Prvog srpskog ustanka na Sretenje, pjevao u Užicu, Čačku, Loznici, Kraljevu, Kruševcu, Nišu, Raškoj...

Redovno učestvuje u humanitarnim programima, zatim na smotrama guslara i epske poezije, te akademijama i u kulturnim i memorijalnim programima posvećenim obilježavanju značajnih događaja iz srpske istorije.

Posljednju takvu akademiju, povodom vijeka od oslobođenja BiH i ujedinjenja sa Srbijom, nedavno je organizovao sa kolegama studentima i profesorima na Fakultetu, a zatim su taj program izveli u Istočnom Sarajevu i pozvani su da ga repriziraju u Foči i Bijeljini.

Dušan ističe nastup pred više hiljada građana i trojicom srpskih vladika prilikom obilježavanja 1.700 godina Milanskog edikta 2013. godine u Skelanima i na međunarodnoj smotri folklora u Pragu.

Nadarenost za književnost i pisanje pokazao je od polaska u školu i dobio brojne nagrade na školskim i opštinskim literarnim takmičenjima i kvizovima. Radovi su mu objavljivani u više đačkih i drugih listova.

Njegov literarni rad o temi “Sarajevski atentat” proglašen je najboljim na konkursu za srednjoškolce iz Republike Srpske 2014. godine, a na istu temu osvojio je drugo mjesto sa jednim školskim drugom za video-prezentaciju.

Piše epske pjesme koje su objavljivane u više časopisa. Kao autor “Pjesme o ćirilici”, koju su kao izuzetnu ocijenili neki profesori književnosti, izvodio ju je na više kulturnih akademija, promocija, tribina i okruglih stolova posvećenih borbi za očuvanje srpskog pisma.

Ta pjesma objavljena je u više časopisa među kojima i u posljednjem broju časopisa za književnost i kuluru “Nova zora”.

Sa kolegama iz Guslarskog društva “Starina Novak” sa Pala snimio je epsku pjesmu “Krvava Žepa”, koja govori o stradanju paljanskih srpskih boraca na početku rata prilikom dostavljanja hrane vojnicima JNA na Trovrhu iznad Žepe.

Prije odlaska na studije, u Srebrenici je pokrenuo i vodio školu gusala. Kaže da ga je izuzetno obradovao plasman i osvajanje nagrade njegovog učenika Dragomira Maksimovića, koji je zauzeo drugo mjesto na republičkom takmičenju mladih guslara Srpske, što je rezultat zajedničkog rada i vježbanja.

Kao učenik generacije u osnovnoj školi, Dušan Pejić je zadržao to zvanje i nakon završetka srebreničke gimnazije. Dobio je mnoštvo diploma i novčanih nagrada na literarnim konkursima, kao i nagrade sa republičkih takmičenja iz srpskog jezika i kao osnovac i srednjoškolac.

Na prijemnom ispitu za upis na fakultet imao je najviše bodova u generaciji od svih studenata koji su upisali bilo koji smjer na Filozofskom fakultetu na Palama i taj nivo je zadržao do četvrte godine, koju trenutno pohađa.

Osim dobrih ocjena na studiju, nedavno je objavio i prvi naučni rad u stručnom časopisu.

Pored interesovanja i velike ljubavi prema srpskom jeziku, na odluku da upiše ovaj studij posebno je uticala data riječ gimnazijskom profesoru književnosti Milanu Jovanoviću da će studirati književnost.

Profesor je umro kada je Dušan bio maturant, a on nije htio da pogazi dato obećanje.

Uz gusle, epsku poeziju i srpski jezik i književnost Pejića interesuje istorija i druge humanističke oblasti. Osim nastupa na mnogim humanitarnim priredbama i programima, Dušan i vlastitim učešćem doprinosi organizovanju prikupljanja pomoći, a i dobrovoljni je davalac krvi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana