Intervju "Glasa Srpske": Nikola Špirić, predsjedavajuć

Glas Srpske 18.09.2007 00:00

Zašto BiH ne bi bila moja. Zašto bi bila Suljina ili Ivanova. Zašto smo mi Srbi pristali na tezu da se odreknemo BiH kao srpske države. I to proglašavamo pobjedom, meni je to apsurd, naglasio Špirić

PREDSJEDAVAJUĆI Savjeta ministara BiH Nikola Špirić ocijenio je da je u dosadašnjem radu najviše izvršne vlasti BiH "bilo svega, i lošeg rada i ometanja", ali da građanima BiH neće pomoći ako znaju ko to sve čini. Špirić je u intervjuu "Glasu Srpske" napomenuo da građane BiH treba da interesuje efikasan Savjet ministara koji će raditi u interesu svih, a nemoguće je, upozorio je, očekivati efikasan rad ove institucije u atmosferi zaoštrenih političkih odnosa. - Radili smo koliko smo mogli. Gotovo je sigurno da plaćamo cijenu unutrašnjih nesporazuma i unutrašnje neiskrenosti u BiH. Od Dejtona do danas svaki Savjet ministara je bio u latentnoj krizi. Rekao sam to i na početku rada ovog saziva. Mi plaćamo neuspjele reforme ustava i policije. I kad bi dnevno sijali dukate po BiH, dok se ta dva složena politička pitanja ne riješe, građani će živjeti u ubjeđenju o neefikasnosti - smatra prvi čovjek Savjeta ministara BiH. "GLAS SRPSKE": Čime se možete pohvaliti? ŠPIRIĆ: Ovaj Savjet ministara je uradio dosta dobrih stvari na domaćem i međunarodnom planu koje nisu izazvale pažnju javnosti, jer se u ovoj zemlji promoviše samo neuspjeh, a od njega ne mogu da žive ni mediji ni građani. Imali smo 22 sjednice sa preko 500 tačaka dnevnog reda. Usvojili smo više od 30 zakonskih projekata i donijeli mnoge bitne odluke za BiH, zaključili više bilateralnih sporazuma od kojih građani BiH imaju koristi. BiH je postala nestalni član Komisije za ljudska prava u okviru Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Sarajevo je postalo centar za regionalnu saradnju jugoistočne Evrope. Riješili smo problem kontrole neba BiH. Zaključili, po prvi put, sporazum sa nevladinim sektorom u BiH, i još mnogo toga... Ali ne afirmišu se pozitivni pomaci, nego se unaprijed, da bi se obeshrabrivala BiH, želi poslati poruka da je Savjet ministara problem. Ne. Savjet ministara, bez obzira na to što ima nesporazuma i ometanja, nije krivac za neuspjeh BiH. GLAS SRPSKE: Da li je u Savjetu ministara BiH ispoštovan nacionalni balans? I da li su predstavnici SNSD-a u zajedničkim institucijama, kako je to ranije najavljivano, preispitali poštovanje principa konstitutivnosti u zajedničkim organima? ŠPIRIĆ: Ne postoji samo nacionalni debalans u Savjetu ministara BiH. On je prisutan i u drugim organima. To nije problem od juče i još uvijek nije ispravljen. Nažalost, ova zemlja nije pripremana na uspjeh nego obrnuto. U državnu administraciju su najčešće zapošljavani ljudi koji su trebali da blokiraju uspjeh zemlje i oni su danas postali ključni ljudi državne administracije i sve dotle dok ne prevlada logika da BiH treba da uspije neće se ispraviti taj debalans. Oni koji su zauzeli pozicije u bilo kome sektoru ne žele da se tih pozicija odreknu. Ovdje traje vertikalna nacionalna utakmica, i uvijek postoji nezavršena priča o nacionalnoj ravnopravnosti. Zato treba mijenjati premisu i stvari poredati tako da one podstiču uspjeh BiH. Nažalost, još nismo u situaciji da relaksirano govorimo o uspjehu BiH. Još uvijek se bije bitka za nacionalnu prevlast. A to je opasnost za sve. I za one koji žele da dominiraju i za one koji se boje dominacije. GLAS SRPSKE: Zamjenik ministra spoljnih poslova Ana Trišić-Babić optužila je ministra Svena Alkalaja da je privatizovao ovo ministarstvo i da sve aktivnosti vodi uski krug ljudi iz njegovog kabineta. Da li ste upoznati sa situacijom u MIP-u? ŠPIRIĆ: Upoznat sam situacijom i pažljivo je pratim. Prijatelj sam sa svim ministrima i žao mi je što postoje pojedina neslaganja koja zaoštravaju političku situaciju, ali dobro je da se nekada stvari zaoštre, jer bez toga nema ni raspleta. Krajem septembra ili početkom oktobra imaćemo tematsku sjednicu Savjeta ministara BiH, na kojoj ćemo razgovarati o radu svakog ministarstva, kako bismo vidjeli ko je šta postigao i gdje su objektivne i subjektivne slabosti i tada ćemo imati i jasan stav za javnost. Ne bih preko medija da iznosim svoja razmišljanja o bilo kome, pa i o ovom odnosu Svena Alkalaja. Mislim da i za njega nije dobro da zaoštrava odnose. Nije dobro da se dešavaju takve stvari. Imam i dopise zamjenika ministra i sekretara spoljnih poslova. Oni ih nisu poslali da bi ih stavio u ladicu. O njima moramo aktivno razgovarati i vidjeti gdje je izlaz. GLAS SRPSKE: Ali šef diplomatije BiH je u dosadašnjem radu pokazao samovolju. Podsjećamo na zahtjev za ukidanje dvojnog državljanstva, nabavku sporne literature... Da li će snositi odgovornost za takve postupke? ŠPIRIĆ: Ja sam, ipak, odgovoran čovjek i želim da se razlikujem od ostalih. Ne želim preko medija da polemišem sa svojim ministrima. Logično je da ima problema, ali predsjedavajući mora razgovarati sa ljudima, kako bi pokušali da smanjimo probleme, a ne da se bavimo međusobnim optužbama. O svim problemima ću razgovarati sa ministrima, jer želim da se stvari mijenjaju nabolje. GLAS SRPSKE: Poslije konstituisanja Vijeća za saradnju Srpske i Srbije, nedavno u Banjoj Luci, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od visokog predstavnika tumačenje da li je Sporazum o specijalnim paralelnim vezama Srpske i Srbije trebao biti odobren u Parlamentarnoj skupštini BiH. Da li je to u dolijevanje ulja na vatru na zapaljivoj političkoj sceni BiH. ŠPIRIĆ: BiH je, nažalost, puna problema i nesporazuma. Sve stvari treba raditi otvoreno i u skladu sa ustavom i zakonom i ne treba se bojati ako su one urađene na taj način. Dakle, Srpska je potpisala Sporazum sa Srbijom, a ne nesporazum. Da je potpisala nesporazum to bi trebalo da plaši drugi dio BiH. Nikada se sporazuma ne treba bojati. Ja bih prvi bio protiv sporazuma sa Srbijom koji bi bio na štetu Federacije BiH, ali ne treba da sporimo ni drugoj strani pravo da traži otvorenost. Zašto od svega pravimo problem. Sa Srbijom je sve urađeno ustavno i otvoreno i uopšte me ne plaši što neko od toga želi da pravi političku priču. GLAS SRPSKE: Nije li simptomatično to što je Komšić tumačenje visokog predstavnika zatražio godinu dana poslije potpisivanja Sporazuma Srpske i Srbije? ŠPIRIĆ: Vidite, u ovoj zemlji se sve pokušava ispolitizovati i staviti u negativan kontekst. Željko Komšić kao predsjedavajući Predsjedništva BiH ima pravo da pita. Dakle, ne možemo od svega praviti gorku političku priču. Želim da vjerujem da je Komšić sa najboljim namjerama postavio to pitanje. Zašto bismo svakom prilazili sa negativnim prizvukom. Evo, čak ako je i bilo loših namjera, dajte da mu odgovorimo i da se medijski ne optužujemo. Možda je i taj zahtjev na liniji da se napravi nesporazum, ali mi to nećemo dozvoliti i to tako što ćemo proces učiniti otvorenim. Srbija je građanska država u kojoj žive mnoge nacionalnosti i nije to sporazum Srba sa Srbima. Ni u Srpskoj ne žive samo Srbi. Isti takav sporazum može potpisati i Federacija BiH. Ovdje se želi, generalno, postaviti pitanje da li Sporazum treba da zaključuje država ili entiteti. Ali to je ustavno pravo entiteta! Uostalom, da li neko brani državi BiH da zaključi sporazum sa Srbijom? Mislim da bi to bilo dobro. Pozdraviću svaki potez Komšića koji kaže neka postoji sporazum entiteta, ali i država BiH treba da sklopi sporazum sa Srbijom. I ne samo sa Srbijom, nego i sa Hrvatskom, Crnom Gorom... Vjerujem da Komšić nije tome dao negativan prizvuk, i zato molim vas iz medija na pojačanu dozu onoga što se zove državni patriotizam, a to ne znači da želimo svi da postanemo Bosanci. Zašto BiH ne bi bila i srpska i bošnjačka i hrvatska. Zašto bi Srbi rekli da BiH nije njihova država. GLAS SRPSKE: Kakva su Vaša saznanja o povratku Srba u Federaciju BiH i njihovom statusu. Šta Savjet ministara BiH čini po tom pitanju. ŠPIRIĆ: Generalno stanje povratnika nigdje nije dobro. Ali, posebno sam htio sam da skrenem pažnju na Mostar, jer sam ubijeđen da je u ovom gradu počeo proces asimilacije Srba. Mostar je specifičan po tome što je to grad u kome danas nema Srba, a prije rata živjela ih je jedna trećina. Šantićev grad je ostao bez Srba! Srbi su napustili taj grad tokom rata. Nisu napravili nikakve zločine i morali su da dobiju pravo ne samo da se vrate nego da budu i konstitutivni narod. Htio sam da skrenem pažnju da je u Mostaru počeo proces asimilacije Srba na ulasku u 21. vijek. Ljudi koji se vraćaju u Mostar smiju da kažu da su Hrvati ili Bošnjaci, a Srbi doskora nisu mogli. I ono što je snaga Srba u Mostaru je SPC koja je ostala uz svoj narod. Ali toga naroda nema, jer Srbi povratnici dugo nisu organizovali politički život u Mostaru, pa su bili bošnjački Srbi ili Hrvatski Srbi. Jedni nastupali iz HDZ-a drugi iz SDA. A to nije sloboda Srba. Mostar je nekada dao najveće intelektualce iz sva tri naroda. Šta je danas Mostar? Može li podijeljeni grad koji živi u strahu proizvesti intelektualce? Ne može. Strah nije saveznik stvaralaštva. Procesu asimilacije Srba u Mostaru se trebaju usprotiviti i Bošnjaci i Hrvati. Neprihvatljivo je da nijedan objekat u Mostaru nije vraćen SPC, a drugim vjerskim zajednicama jeste. Nisam otišao u Mostar da dižem pobunu, nego da skrenem pažnju. Mostarski Srbi ne trebaju biti zaboravljeni ni od Republike Srpske. Jedno vrijeme je postojala nepravda prema Srbima u Federaciji, jer oni nisu bili ničija briga. GLAS SRPSKE: Srpskoj je pokrenut proces preispitivanja prenesenih nadležnosti na nivo BiH. U Vladi Srpske popisuju se prenesena ovlašćenja, a najavljeno je da će biti zatražena i ocjena Ustavnog suda Srpske. Slažete li se sa takvim aktivnostima. ŠPIRIĆ: Još uvijek je to politička priča. Pozdravljam da se o svemu razgovara, da se ocijeni efikasnost rada novostvorenih institucija koje su rezultat prenosa nadležnosti ustavno ili neustavno. Ukoliko se vidi da te institucije ne odgovaraju svojoj namjeni, onda je štetno po BiH da se plaća nešto što ne treba. Jesam za to da se ispita efikasnost institucija i mislim da je taj proces trebalo nazvati političko preispitivanje efikasnosti novostvorenih prenesenih institucija. Proces povratka je složen, kao što je složen proces prenosa. Naknadna pamet nikome neće pomoći. Dakle, jednom preneseno, teško vraćeno. Bojim se da kod nas sve ne postane politikanstvo, a da građani ostanu kratkih rukava. Zato snažno etabliranje političkih stavova bez jasnog ishoda nije dobro. Niko nama ne brani da dnevno vršimo kritičku analizu, a zašto bismo to radili tako javno. Šta je cilj? Čini mi se da se stvara previše pompe, što će stvoriti nerealna očekivanja kod građana, a to nije dobro. GLAS SRPSKE: Sarajevski političari ali i pojedini međunarodni zvaničnici smatraju da je u BiH potrebno stvoriti "bosansku naciju"? ŠPIRIĆ: Moramo izaći iz tog klišea: sarajevski političari. Ne mogu sve srpske frustracije stati u Sarajevo, niti mogu bošnjačke u Banju Luku. Nije zabranjeno ljudima da maštaju. BiH je puna apsurda. I vi pitate o jednom apsurdu. I uvijek će u BiH biti ljudi koji će razmišljati o Bosni kao samo svojoj zemlji, Bosni zemlji samo za Srbe ili Bosni kao zemlji samo za Bošnjake ili Hrvate. Nijedan od tih modela neće proći. GLAS SRPSKE: Ali, nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH u Sarajevu "greškom" su zavele hrvatske i srpske pisce pod bosanske... ŠPIRIĆ: Ne možete ljudima zabraniti da prave različite magarluke. Zato treba imati ponosa, kulture i osjećaja prema BiH. Ono što je potrebno proizvesti je veća doza državnog patriotizma, pripadnosti svih BiH, ali to ne z

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.