Sa Ratkom Pejanovićem, potpredsjednikom mostarske "Pr
Glas Srpske
Sa Ratkom Pejanovićem, potpredsjednikom mostarske "Pr
"Prosvjeta" lani organizovala 23 priredbe, uvjereni su da će ih i ove godine organizovati toliko, uprkos činjenici da su im prihodi iz budžeta sa 1.500, smanjeni na 950 maraka mjesečno
MOSTAR - U mostarskoj Galeriji "Svetozar Ćorović", u Kući Ćorovića, u toku je izložba starog češkog fotografa Brunera Dvoržaka, sa nizom motiva snimljenih 1905. godine na području Cazina, koja će ostati otvorena do 29. avgusta, kada će je zamijeniti izložba minijatura mostarskih slikara, braće Ace i Dragana Janičić.
- Iako ni pokojni Aco, ni Dragan nisu akademski slikari (prvi je bio profesor biologije, drugi je ekonomista), obojica vuku jaku umjetničku žicu i njihova djela, ovog puta smo se odlučili za minijature, sigurno će se svidjeti našoj publici - objasnio je potpredsjednik mostarskog SPKD "Prosvjeta" Ratko Pejanović, napominjući da je ova galerija postala prepoznatljiva u gradu na Neretvi i da na otvaranjima izložbi bude od 70 do 90 ljudi.
"Prosvjeta" je lani organizovala 23 priredbe; njeni članovi, među kojima se, uz našeg sagovornika, ističu Siniša Jokić, Predrag Erbez, Goran Kosanić, Sonja Šulentić... uvjereni su da će ih i ove godine organizovati toliko, uprkos činjenici da su im prihodi iz budžeta sa 1.500, smanjeni na 950 maraka mjesečno.
- Ovi prihodi - dodao je Pejanović - nisu, doduše, smanjeni samo nama, nego i ostalima. Ali, i pored toga, uz lična odricanja i pomoć nekih drugih, možemo dostići lanjski broj... Nije nam svojevremeno bilo lako ni da se latimo izdavačke djelatnosti, ali se danas ponosimo što smo izdali pet knjiga. Ma koliko to bio mali broj, za nas je to veliki korak!
U Kući Ćorovića, gdje "Prosvjeta" ima dvije prostorije, smještena je i biblioteka društva, sa 4.500 obrađenih knjiga, kao i dva depoa, od kojih je u jednom blizu 7.000 kartografski još nesređenih knjiga, a u drugom više od 200 uglavnom poklonjenih slika. Društvu ih pretežno poklanjaju umjetnici kojima je ono prethodno organizovalo izložbu u svojoj galeriji.
- Ni sa pojedincima ni sa institucijama iz Republike Srpske nemamo nikakvu saradnju, izuzev s Muzejem Hercegovine iz Trebinja, a i to ponajviše zahvaljujući direktoru Đoki Odaviću, koji je jedan rijetko agilan, čestit i pošten čovjek - istakao je Pejanović i dodao:
- Nekoliko puta smo od njega uzimali slike. Sjećam se kako nam je jednom dao i slike Milene Šotre, koje su kod nas petnaest dana bile postavljene i jako posjećene. Pa prošle godine za Božić, preporučio nam je akademika Milorada Ćorovića i on je bio tu sa svojim radovima. Ja sam njemu nudio izložbu Aca Janičića... Zaista s ponosom ističem ovu saradnju.
Ž. JANjIĆ
ŠANTIĆEVA SPOMEN-SOBA
Blizu "Prosvjetinih" prostorija je Muzej književnosti Hercegovine, u njemu i spomen-soba Alekse Šantića. Na pitanje kakvo je interesovanje za sobu najvećeg mostarskog pjesnika, Pejanović je rekao:
- Jako veliki broj ljudi sa strane, ali i Mostaraca, naročito srednjoškolaca, svraća da obiđe tu sobu. Primjećujem da ih ima iz raznih krajeva, počev od Nevesinja, Bileće, Banje Luke, do mjesta u Crnoj Gori, Srbiji... Mislim da u tom smislu postoji kult Alekse Šantića. Međutim, ono što je meni u ovoj priči ružno jeste što Šantićeva soba više nije radna soba, nego spomen-soba! Iako postoje eksponati radne sobe: krevet, radni sto, slika njegove sestre Perse, ali sve je to izbačeno i sad je tu samo spomen-soba! Kao što je tu i spomen-soba pjesnika Hamze Hume... Mi, opet, kao "Prosvjeta", već dvije godine smo saorganizator "Šantićevih večeri poezije" u okviru Mostarskog ljetnjeg festivala, a i svake godine 2. februara - na godišnjicu Aleksine smrti - priredimo omaž pjesniku, posjetimo njegov grob i statuu, položimo cvijeće, pa u večernjim satima organizujemo poetsko veče ili izložbu nekih njegovih radova.
