Živote gase brza vožnja i alkohol
Banjaluka - U saobraćajnim nesrećama u RS prošle godine je poginula 131 osoba, a 632 su teško povrijeđene, dok su najčešći uzroci nesreća sa fatalnim ishodom vožnja pod dejstvom alkohola i velika brzina.
Broj poginulih je manji u odnosu na 2013. godinu za 22 osobe, ali crna statistika govori da je on i dalje visok.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova RS (MUP) ističu da se lani dogodila 8.581 saobraćajna nesreća, a najugroženija kategorija su stariji od 60 godina, na koje otpada više od trećine poginulih.
- Stanje bezbjednosti saobraćaja u 2014. godini je najbolje od kada MUP vodi evidenciju. To pokazuje činjenica da je iz godine u godinu sve manji broj poginulih. Tokom 1996. godine 255 lica je smrtno stradalo na putevima, što je za 124 osobe više nego ove godine - kaže portparol MUP-a RS Milan Salamadija.
Među glavnim uzrocima nesreća su neprilagođena brzina, nepoštivanje prvenstava prolaza i nepropisno odstojanje.
- Neprilagođena brzina je prouzrokovala 29 odsto saobraćajnih nezgoda, a u 55 odsto nesreća u kojima je bilo poginulih vozač je bio pod dejstvom alkohola. Pijani vozači su prouzrokovali 1.201 nesreću. Saobraćajna policija je isključila 15.299 vozača koji su vozili u alkoholisanom stanju - istakao je Salamadija.
Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović kaže da je BiH po stopi smrtnosti u saobraćaju u regionalnom prosjeku sa devet poginulih na 100.000 stanovnika. Naglašava da se moraju definisati crne tačke, odnosno saobraćajnice na kojima najčešće dolazi do nesreća kako bi se smanjio broj stradalih.
- Krivina u mjestu Piljagići kod Prijedora i saobraćajnica u Drugovićima na putu Klašnice - Prnjavor pokazale su se kao "najcrnje" dionice jer su odnijele najviše života - rekao je Radović i naglasio da nakon detaljne analize MUP-a RS o crnim tačkama očekuju postavljanje signalizacije i otklanjanje na saobraćajnicama nedostataka koji dovode do nesreća.
Predsjednik Udruženja za bezbjednost saobraćaja RS Milenko Jaćimović tvrdi da su putevi u RS dobri, ali da je nekultura građana i vozača krivac za veliki broj nezgoda. On je istakao i da su kampanje za poboljšanje bezbjednosti u saobraćaju koje sprovode nadležne institucije zastarjele.
- Auto-moto savez i Agencija za bezbjednost saobraćaja sprovode aktivnosti koje bi trebalo da utiču na povećanje bezbjednosti u saobraćaju, ali takve kampanje u svijetu su prevaziđene. Štampanje letaka koje ciljna grupa baci u smeće nakon samo nekoliko metara ne daje nikakve rezultate. Novac treba usmjeriti na finansiranje spotova za televiziju i radio i na edukaciju po školama koja traje čitavu godinu, a ne samo 15 dana - kaže Jaćimović i dodaje da veliki problem predstavlja krađa i uništavanje saobraćajnih znakova.
Saobraćajne nezgode sa posljedicama po lica
godina |
2014. |
2013. |
2012. |
2011. |
2010. |
poginuli |
131 |
153 |
140 |
163 |
139 |
teško povrijeđeni |
632 |
602 |
651 |
702 |
691 |
lakše povrijeđeni |
2.392 |
2.334 |
2.169 |
2.517 |
2.276 |
Broj poginulih po centrima javne bezbjednosti
Banjaluka 39
Bijeljina 24
Prijedor 19
Trebinje 8
Istočno Sarajevo 14
Doboj 27
Najveći broj saobraćajnih nezgoda po mjesecima
Avgust 834
Jul 827
Decembar 813
Najčešće vrijeme u kojima se događaju saobraćajne nesreće
od 12 do 16 časova 27,4%
od 16 do 20 časova 22,7%
od 8 do 12 časova 20,4%
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.