Za uklanjanje otpada u akumulaciji HE “Bočac” potrebno oko dva mjeseca

I. Kardum, N. Bunić
Za uklanjanje otpada u akumulaciji HE “Bočac” potrebno oko dva mjeseca

Banjaluka - Oko 10.000 metara kubnih plutajućih dijelova stabala, plastike i drugog smeća završilo je u jezeru kod brane Hidroelektrane “Bočac” nakon što je pukla zaštitna mreža “Eko-centra”, a očekuje se da bi otpad mogao biti uklonjen za nešto manje od dva mjeseca.

Zaštitna mreža Eko-centra pukla je 13. maja jer nije izdržala pritisak otpada koji se već nalazio na mreži, uz dodatne količine smeća koji su donijele bujice. Zbog obilnih kiša Hidroelektrana “Bočac” ispraznila je akumulaciono jezero Bočac da bi moglo prihvatiti veću količinu vode.

- Zbog niskog vodostaja i velikog dotoka vode mreža je pukla, a sav otpad je završio na brani hidroelektrane. O pucanju smo obavijestili nadležne institucije koje bi mogle riješiti ovaj problem. Potrebno je ukloniti otpad u dužini od 18 kilometara površine jezera, kao i postaviti novu zaštitnu mrežu - rekla je direktorica Eko-centra “Bočac jezero” Dragana Kovačević. Istakla je da im je potreban stalni izvor prihoda za redovno čišćenje jezera, održavanje mreže i mehanizacije kako bi se izbjegle ovakve situacije u budućnosti.

Direktor HE “Bočac” Goran Milanović rekao je da je brana ove hidroelektrane prirodna barijera za sav plutajući otpad i ne dozvoljava mu da ode nizvodno. Istakao je da bi najveći problem mogao biti obezbjeđivanje novca za čišćenje otpada jer sredstva koja hidroelektrana ima u svom redovnom godišnjem planu za tu namjenu neće biti dovoljna.

Izvršni direktor za proizvodnju i održavanje u HE “Bočac” Velibor Jarić objasnio je da smeće nije opasno po zdravlje stanovnika jer se uglavnom radi o plastici i dijelovima stabala.

- Jednom godišnje biramo izvođača radova koji čisti branu. Prošlogodišnji plan čišćenja završen je prije neka dva mjeseca, a već smo raspisali tender za izvođača radova za narednu sezonu. U najboljem slučaju, očekujemo da bi za ovaj otpad trebalo da bude uklonjen za 50 dana - kazao je Jarić.

S obzirom na to da veliki dio otpada dolazi iz gornjih tokova rijeke, odnosno iz FBiH, Jarić je rekao da bi bilo dobro kada bi bila ostvarena međuentitetska saradnja svih opština uzvodno i nizvodno od HE “Bočac”.

- Ovo je problem svih opština koje se nalaze u ovom slivu - rekao je Jarić.

Direktor Instituta za zaštitu i ekologiju RS Predrag Ilić rekao je da otpad ne bi trebalo da predstavlja veliku opasnost za živi svijet u Vrbasu.

- Riječ je uglavnom o plastici koja se sporo razrađuje i ne može bitno ugroziti ekosistem u vodi. Manji problem je što ovo smeće blokira svjetlost koja dolazi do životinja i živog svijeta u rijeci, a veći bi mogli predstavljati dijelovi elektronskih uređaja koji otpuštaju toksične metale, ali ne znam koliko toga ima u tom smeću - kazao je Ilić.

Ministarstvo

U Ministarstvu za postorno uređenje, zaštitu i ekologiju RS rekli su da će nastojati da pronađu način na koji se može pomoći HE “Bočac” kako bi što efikasnije riješili problem, a do zagađenja vode za piće ne bi trebalo da dođe jer je otpad zaustavljen kod HE “Bočac”, gdje je brana prepreka da otpad slobodno prođe prema gradu. Dodali su da godinama pokušavaju da aktiviraju nadležne institucije, prije svega inspekcijske organe, i da što više rade na podizanju svijesti građana o problemu zagađenosti voda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana