Turisti napunili kasu sa više od milion KM

Milijana Latinović
Turisti napunili kasu sa više od milion KM

Banjaluka - Prirodne ljepote Srpske i bogata ponuda tradicionalnih gurmanskih delicija i ove godine su privukle veliki broj posjetilaca iz cijele Evrope, a za devet mjeseci od boravišne takse prikupljena su 1,03 miliona KM, što je oko 20 odsto više u odnosu na isti period lani.

Da se atraktivne domaće turističke destinacije nalaze na mapi sve većeg broja posjetilaca iz regiona, ali i onih koji u naše krajeve hrle iz Italije, Njemačke i Turske, pokazuje i podatak da je za devet mjeseci Srpsku posjetilo 294.998 turista, koji su ostvarili 715.541 noćenje.

- U odnosu na isti period prošle godine, to je 14,3 odsto više dolazaka i 19,6 odsto više noćenja, a najviše posjetilaca bilo je u banjskim centrima, na planinama, te popularnim eko i etno-destinacijama - navode iz Turističke organizacije RS.

Dodaju da su i u ovoj godini najposjećeniji gradovi bili Banjaluka, Trebinje, te Višegrad sa Andrićgradom.

Među najposjećenijim destinacijama, ističu u Turističkoj organizaciji RS, je i olimpijska ljepotica Jahorina, koja posjetiocima nudi bogat sadržaj za odmor i ljeti i zimi, a tokom cijele godine aktuelni su i banjski centri.

- U posjećenosti prednjači Zdravstveno-turistički centar “Banja Vrućica”, koji je jedan od vodećih zdravstvenih, velnes i kongresnih centara u regionu, a uspješnim poslovanjem mogu se pohvaliti i banje Kulaši, Slatina i Laktaši - naveli su u Turističkoj organizaciji.

Među biserima domaćeg turizma izdvajaju se i nacionalni parkovi “Kozara” i “Sutjeska” i etno-selo Stanišići.

Direktor trebinjske Turističke organizacije Marko Radić istakao je da su u devet mjeseci ove godine u prirodnim ljepotama Hercegovine uživali turisti iz 87 zemalja.

- Povoljan geografski položaj, blizina Dubrovnika, Budve i Herceg Novog, oduvijek je bio jedan od naših aduta, a osim toga jedan smo od gradova sa najviše nacionalnih spomenika. Vjerski turizam je najzastupljeniji, a osim toga bogata ponuda vina i raznih jela dovoljan su razlog za odmor u našem gradu - rekao je Radić i dodao da je nedavno otvoreni kompleks “Grad sunca” jedan od trebinjskih turističkih bisera.

Čuvenu ćupriju, koju je u korice romana utkao nobelovac Ivo Andrić, Andrićgrad i modrozelenu Drinu ove godine je posjetilo hiljade turista iz cijelog svijeta, a osim jezika iz zemalja bivše Jugoslavije ovih dana u Višegradu često se mogu čuti i kineski i korejski jezik.

- Očekujem da ćemo do kraja godine premašiti broj od 250.000 dolazaka. Višegrad je centar kulturnog turizma, a posebno smo ponosni na našu ćupriju i Andrićgrad. Priča o našem nobelovcu Andriću, čuvenom Mehmed-paši Sokoloviću i proslavljenom režiseru Emiru Kusturici zaokružuje čuveno trojstvo velikana u Višegradu - rekla je direktorica Turističke organizacije Višegrad Olivera Todorović.

Tradicionalni ćevapi, prelijepi Vrbas i nadaleko poznata gostoljubivost Banjalučana, samo su mali dio turističke ponude ove krajiške ljepotice.

  • Avanturistički turizam, gastronomija i brojni festivali tokom ljeta samo su neki od razloga zbog kojih Banjaluka bilježi sve veći broj posjetilaca iz cijelog svijeta, koji rado ljetuju u gradu na Vrbasu. Očekujemo da ćemo na kraju godine imati oko 90.000 dolazaka i 130.000 noćenja - istakla je direktorica banjalučke Turističke organizacije Irena Radojević.

Smještajni kapaciteti

U Turističkoj organizaciji RS kažu da se posljednjih nekoliko godina kontinuirano povećava broj smještajnih kapaciteta u Srpskoj.

- Hosteli i stan na dan sve su popularniji i interesovanje za ovu vrstu smještaja je sve veće. Ono što nas raduje je da naše atraktivne turističke destinacije dobijaju i nove visokokategorizovane smještajne kapacitete, gdje svakako izdvajamo jedan od najvećih svjetskih hotelskih brendova, koji uskoro dolazi na tržište Republike, a to je “Courtyard by Merriott” koji bi naredne godine trebalo i zvanično da bude otvoren u Banjaluci - naveli su u Turističkoj organizaciji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana