Lazić: Želimo da slobodno obilježavamo srpska stratišta u FBiH
Ilijaš - Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske istrajaće u namjeri da sprovede odluku da ubuduće obilježavanja srpskih stratišta u Federaciji BiH budu organizovana isključivo na mjestu na kojem su Srbi i stradali u odbrambeno-otadžbinskom ratu, izjavio je zamjenik predsjednika ove organizacije Veljko Lazić.
“Dobro je da je nakon toliko godina konačno podignuta optužnica za vinovnike zločina u selu Čemerno. Sve ove godine dolazimo na ovo mjesto da se sjetimo naših stradalnika, koji su krvnički ubijeni”, rekao je Lazić novinarima kod spomen-obilježja na Čemernu kod Ilijaša gdje je danas služen parastos za 32 srpska civila iz ovog sela koje su prije 27 godina zvjerski ubili pripadnici takozvane Armije BiH.
On je napomenuo da od Tužilaštva i Suda BiH ne očekuje ništa spektakularno, jer ni do sada ove nametnute institucije nisu donijele satisfakciju stradalim srpskim žrtvama, odnosno nisu kaznile izvršioce gnusnih ratnih zločina nad Srbima.
“Ono što nudi neki optimizam jeste činjenica da je, ipak, otvoren proces protiv onih koji zaslužuju kazne zbog stradanja srpskog naroda”, istakao je Lazić.
On je naveo da predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda mogu u Republici Srpskoj nesmetano da obilježavaju sve događaje iz svoje istorije, sasvim slobodno.
“Zašto mi ne možemo da slobodno odemo u Dobrovoljačku ulicu u Sarajevu, u Tuzlu, u Jajce ili na neka druga masovna stratišta Srba?”, upitao je Lazić.
Potpredsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Miroslav Divčić rekao je Srni da je i današnji događaj u Čemernu jasna potvrda da su sarajevski Srbi i ljudi u okolini Sarajeva koji su bili paravoslavne vjere ginuli na svom pragu.
“To dovoljno govori o karakteru proteklog rata. Skupština grada Istočno Sarajevo učestvuje i pomaže u organizovanju svih ovakvih godišnjica. Neki dan smo bili u Ledićima, zatim u Žepi, pa selu Bare. Sve su to mjesta gdje su nevini Srbi ginuli na svojim ognjištima”, naglašava Divčić.
Mještanin Čemerna Vidoje Rašević prisjeća se s bolom tog tragičnog jutra kada su zvjerski pobijene njegove komšije Srbi.
“Zločinci su, kada smo došli, već bili odradili svoj prljavi posao, ostavljajući iza sebe unakažena i spaljena tijela Srba. Nažalost, nisam stigao da ih odbranim, ali sam ih sa saborcima bar sahranio kako dolikuje našoj pravoslavnoj vjeri”, rekao je Rašević novinarima.
Predstavnik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Nevena Šiljegović izrazila je očekivanje da će uskoro biti priveden kraju postupak koji se vodi pred Sudom BiH i da će članovi porodica žrtava masakra u selo Čemerno konačno moći da ponovo stave pločicu na kojoj piše žrtve ratnog zločina, a ne ratnog zbivanja, kako su to odredile federalne vlasti.
Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo, zajedno sa preživjelim članovima porodica, obilježila je danas kod Spomen-obilježja na Čemernu kod Ilijaša stradanje 32 srpska civila iz ovog sela koje su prije 27 godine zvjerski ubili pripadnici takozvane Armije BiH.
Nakon parastosa, koji je služio paroh ilijaški jerej Božidar Tanović, članovi porodica srpskih žrtava i predstavnici institucija položili su cvijeće i prislužili svijeće na mjestu zločina koji su počinili pripadnici takozvane Armije BiH iz Breze, Visokog i Kaknja.
Muslimanske jedinice iz sela Korita, Mahmutovića Rijeke i Orahova napale su Čemerno u ranim jutarnjim časovima 10. juna 1992. godine.
Pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane Breza ubili su 32 srpska civila i vojnika, među kojima je najviše bilo staraca, žena i djece, a selo su sravnili sa zemljom. Čemerno je danas potpuno pusto selo u kome nema nijednog Srbina povratnika.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske 8. marta 2007. godine podnijelo je dopunjenu krivičnu prijavu sa dokazima i imenima 15 Bošnjaka koji su osumnjičeni za ove zločine.
Tužilaštvo BiH optužilo je Džemala Hadžića, Teufika Turudića, Džemala Smolu, Senada, Harisa i Benjamina Sikiru, Enesa Duraka, Mirsada, Nusreta i Mirzeta Bešliju, te Hamdiju Spahića da su krajem maja i u prvoj polovini juna 1992. godine, zajedno s drugim njima poznatim licima, svjesno i voljno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu u selu Čemerno.
Prema navodima optužnice, Hadžić je u to vrijeme bio komandant Prvog odreda “Sretno” tadašnje Teritorijalne odbrane /TO/ Breza, kojem su bili potčinjeni pripadnici Prve i Druge čete TO Kakanj.
Turudić je, prema optužnici, obavljao funkciju komandira Druge čete TO-a Kakanj, dok su Smolo, Senad, Benjamin i Haris Sikira bili pripadnici drugog voda te čete.
Tužilaštvo BiH tereti Duraka kao aktivnog policajca i rukovodioca pripadnika aktivnog i rezervnog sastava Stanice javne bezbjednosti Ilijaš, čiji je pripadnik bio i Spahić, dok je Mirsad Bešlija optužen kao komandir čete TO Korita, koja je pripadala TO-u Ilijaš, a čiji su pripadnici bili i Nusret i Mirzet Bešlija.
Optužnica ih tereti da su 10. juna 1992. godine izvršili napad na selo Čemerno, pucanjem, bacanjem bombi, mučenjima, paljenjem pokretne i nepokretne imovine, što je dovelo do smrti 30 lica srpske nacionalnosti oba pola, među kojima je najmlađa žrtva imala 16, a najstarija više od 80 godina.
Optužen je i Nehru Ganić u svojstvu komandanta Opštinskog štaba TO Breza, koji se tereti da, iako je znao ili mogao znati da njegovi podređeni spremaju izvršenje napada na Čemerno, nije spriječio ovo krivično djelo, odnosno nije kaznio izvršioce.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
