Mještani Aginog Sela ne žele “agu” u nazivu sela

Ilijana Božić
Mještani Aginog Sela ne žele “agu” u nazivu sela

Banjaluka - Stanovnici Aginog Sela pokrenuće inicijativu za promjenu naziva ovog naselja jer ne žele da ih to ime sjeća na period turske vladavine, koji je, kako su rekli, bio poguban po srpsko stanovništvo u tom kraju.

Predsjednica Savjeta Mjesne zajednice Agino Selo Borka Radonjić rekla je “Glasu Srpske” da inicijativu još nisu uputili Gradskoj upravi, ali planiraju tokom ove godine, čim usaglase prijedlog novog imena sela.

- Nekoliko puta podnosili smo zahtjev za promjenu imena, ali smo dobijali negativan odgovor. Islamska zajednica nije se slagala sa našim prijedlogom, a nismo naišli ni na podršku međunarodne zajednice i visokog predstavnika. Smatramo da su ove godine stvoreni bolji uslovi za pokretanje tog pitanja - kazala je Radonjićeva.

Dodala je da će prijedlog biti podnesen banjalučkoj Skupštini i Gradskoj upravi, a mještani se ovaj put nadaju pozitivnom odgovoru. 

Prvi koji je istraživao istoriju ovog kraja i ponovo aktuelizovao pitanje promjene imena Aginog Sela je istoričar Rade Udovčić, koji je ovoj temi posveti monografiju “Od Kozjaka do Čemernice”. 

- Selu bi mnogo ljepše pristajalo ime Radovo, da se narod raduje što je pored svih patnji i stradanja opstao i ostao u njemu. Zašto da nazivom Agino Selo čuvamo uspomenu na age i begove kao da su nam rod rođeni, a ne crni eksploatatori i surovi gospodari - upitao se Udovčić.

Ekipa “Glasa Srpske” u Aginom Selu srela je brojne mještane i svi redom podržali su ovu inicijativu.

Mirkan Zeljković, koga smo zatekli ispred kuće, ispričao je da je njegov rodni kraj prije dolaska Turaka nosio naziv Ponikne i Podčemerje jer je smješteno ispod planine Čemernice. On se nada da će se ovaj naziv i vratiti. Njegova komšinica Zorka Zeljković dodaje da bi selo trebalo da se zove po nekom od boraca koji su živote izgubili u odbrani rodne grude.

- Mladi ljudi, koji su vezani ljubavlju za zavičaj, pokrenuće ovu inicijativu ponovo. Treba da se vraćamo korijenima, čuvamo tradiciju i istoriju da bi nam bilo bolje - kazala je Zora. 

Iz priča žitelja saznajemo da je nekada tu vladao aga po kojem je selo dobilo ime. Slaviša Antonić je ispričao da su iz sela tokom rata poginula tri Gorana, te da bi novi naziv mogao biti i Goranovo. Njegova majka kaže da bi možda trebalo da se zove Novo Selo, kako bi tim imenom označili početak novog života.

Koliko su mještani oduševljeni idejom o promjeni naziva svjedoči Svetko Zeljković, koji je kazao da bi potpisao i sto dokumenata ako treba samo da bude riješeno ovo pitanje. 

- Do sada smo predali desetak zahtjeva, ali se nije smjelo ili nije moglo promijeniti ime. Svaka čast Radi Udovčiću što je opet pokrenuo ovo pitanje. Nadamo se da neće biti velikih troškova u vezi sa dokumentacijom. Turci su ovdje vladali mnogo godina, činili svakakve zulume i nasilja i ne želimo više da nazivom našeg mjesta čuvamo sjećanje na taj ružni period - kaže Svetko.

Udovčić

Monografija “Od Kozjaka do Čemernice” autora Rade Udovčića govori o istoriji, kulturi, migracijama, običajima te načinu života stanovništva Aginog Sela, od prvih ilirskih naseljavanja do danas.

- Vrijeme čini svoje, tama zaborava nas je preplavila. Otkrio sam da je 12 srpskih dobrovoljaca iz Aginog Sela učestvovalo u Prvom svjetskom ratu, na strani Srbije. Do prije 30 godina oni su bili živi, ali niko nije zabilježio njihove priče ni imena - rekao je Udovčić.

On je došao i do saznanja da su učesnici Prvog svjetskog rata iz sela ratovali pod zastavom Austrougarske, ali i da su muslimani iz sela Agići, s ustaškim vlastima NDH, izvršili pokolj oko 70 Srba iz Aginog Sela. O tome, kaže, svjedoči 20 sačuvanih zapisnika iz 1945. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana